Ukratko o protekloj godini

ESB je u 2023. učvrstio napredak u borbi protiv inflacije u europodručju. Početkom godine ukupna inflacija još je bila blizu rekordno visokih razina. Nepovoljni učinci prošlih šokova ponude i potražnje, premda slabiji, i nadalje su poticali rast cijena. No dva ključna kretanja omogućila su snažan pad inflacije tijekom godine.

Prvo, učinci prošlih šokova počeli su slabjeti. Cijene energije, koje su porasle kao posljedica neopravdanog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, znatno su pale, a problem globalnih uskih grla u opskrbnim lancima dodatno se smanjio. Padom cijena energije može se objasniti polovina smanjenja inflacije u 2023. Drugo, ESB je nastavio pooštravati monetarnu politiku, što je zbog slabljenja potražnje pridonijelo dodatnom smanjenju inflacije. Od siječnja do rujna ukupno smo povećali kamatne stope za još 200 baznih bodova.

U odlučivanju o kamatnim stopama, zbog vrlo neizvjesnog okružja, nastavili smo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Kako bismo precizno odredili potrebno povećanje stopa, uveli smo tri kriterija: inflacijske izglede, dinamiku temeljne inflacije i jačinu transmisije monetarne politike. U rujnu smo utvrdili da su se inflacijski izgledi poboljšali i da je transmisija monetarne politike snažna. No temeljna inflacija još je bila povišena, a domaći cjenovni pritisci bili su snažni.

Zbog toga smo zaključili da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima će, zadrže li se dovoljno dugo, dati znatan doprinos skorom povratku inflacije na ciljnu razinu. Istodobno smo se opredijelili za zadržavanje stopa na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno, pri čemu ćemo i nadalje primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima, na osnovi istih kriterija, kako bismo odredili odgovarajuću razinu restriktivnosti i trajanje restriktivne monetarne politike.

Ujedno smo poduzeli sljedeći korak u normalizaciji bilance Eurosustava, kako bi ona i dalje bila u skladu s općim stajalištem naše monetarne politike. Bilanca se u 2023. smanjila za više od 1 bil. EUR; velik dio tog smanjenja posljedica je dospijeća i prijevremenih otplata u sklopu naših ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja. Osim toga, tijekom godine obustavili smo reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira, a u prosincu smo najavili postupno ukidanje reinvestiranja u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije.

Istodobno s učvršćivanjem napretka u borbi protiv inflacije, u obavljanju zadaća pojačano smo uzimali u obzir klimatske rizike. U ožujku smo objavili prve financijske informacije povezane s klimatskim promjenama u vezi s vrijednosnim papirima korporativnog sektora koje drži Eurosustav. Tijekom 12 mjeseci od listopada 2022., kada smo počeli usmjeravati reinvestiranje korporativnih vrijednosnih papira na klimatski uspješnije izdavatelje, ugljični intenzitet tog reinvestiranja smanjio se za oko dvije trećine.

U 2023. ostvaren je znatan napredak na još jednom području koje je ključno za naš rad: na području plaćanja. U ožujku smo pokrenuli novi platni sustav T2 za velika plaćanja, koji pridonosi usklađenosti i učinkovitosti europskih financijskih tržišta: uveden je novi sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu, kao zamjena za sustav TARGET2, koji je bio u uporabi od 2007., i pojednostavnjeno je upravljanje likvidnošću u centralnobankarskom novcu.

Pokrenuli smo i pripremnu fazu projekta digitalnog eura, koja je započela u studenome nakon plodonosne dvogodišnje faze istraživanja i kojom će se postaviti temelji za moguće izdavanje digitalnog eura. Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Građani europodručja nastavljaju najčešće plaćati gotovinom i većina ih smatra da je mogućnost plaćanja gotovinom važna.

ESB djelomično i zbog toga priprema novu seriju euronovčanica, koje su najopipljiviji, vidljivi simbol europskog jedinstva. Na temelju rezultata dviju javnih anketa provedenih u ljeto 2023., Upravno vijeće odabralo je „Europsku kulturu” i „Rijeke i ptice” kao moguće teme za novu seriju. U sljedećem razdoblju europski građani imat će priliku iznijeti svoje mišljenje o mogućim dizajnerskim rješenjima u užem izboru. O konačnim rješenjima ESB bi trebao odlučiti u 2026.

U godini u kojoj je obilježena 25. obljetnica osnutka ESB‑a proslavili smo ulazak Hrvatske u europodručje. Kada je Hrvatska u siječnju uvela euro, broj država u europodručju porastao je na 20, što je gotovo dvostruko više nego u trenutku kada je jedinstvena valuta tek uvedena. Proširenje europodručja potvrđuje da je naša monetarna unija i nadalje privlačna u sve nepredvidivijem svijetu. Potpora građana euru i u 2023. je bila blizu najviših zabilježenih razina.

Sve to ne bi bilo moguće bez napornog rada i predanosti zaposlenika ESB‑a našoj misiji: održavanju stabilnosti cijena za građane europodručja. Čast mi je voditi njih i ovu instituciju.

Frankfurt na Majni, travanj 2024.

Christine Lagarde

predsjednica

Godina u brojkama

1. Inflacija naglo pada zbog nastavka snažnog prijenosa pooštravanja monetarne politike ESB‑a

Globalno gospodarstvo ostvarilo je bolje rezultate u 2023. nego što se isprva očekivalo i nastavilo je rasti umjerenom dinamikom. Rast je uglavnom bio potaknut gospodarskim rastom u zemljama s tržištima u nastajanju i Sjedinjenim Američkim Državama, dok je većina drugih razvijenih gospodarstava bila pod snažnijim utjecajem pooštrenih uvjeta financiranja i znatne geopolitičke neizvjesnosti. Globalna inflacija znatno se smanjila zbog pada cijena energetskih sirovina, a temeljni cjenovni pritisci ostali su povišeni. Nominalni efektivni tečaj eura ojačao je u odnosu na američki dolar.

Gospodarski rast europodručja oslabio je u 2023. Na industrijski sektor posebno su utjecali pooštreni uvjeti financiranja, visoki ulazni troškovi i slaba globalna potražnja, dok su uslužni sektor u početku i nadalje podupirali kontinuirani učinci ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije. Iako se pooštravanje kamatnih stopa ESB‑a snažno prenosilo na gospodarsku aktivnost, tržište rada ostalo je uglavnom otporno. Vlade europodručja nastavile su ukidati mjere potpore donesene kao odgovor na pandemiju, šokove cijena energije i inflacijske šokove, čime je djelomično neutralizirano prethodno fiskalno ublažavanje. Ukupna inflacija naglo se smanjila u europodručju, ponajprije pod utjecajem pada inflacije cijena energije na negativnu razinu nakon slabljenja snažnog rasta cijena energije iz 2022. Temeljna inflacija također se počela usporavati, pa je pridonosila općem dezinflacijskom procesu i odražavala sve slabiji učinak prošlih šokova i sve veći učinak pooštrene monetarne politike. Međutim, domaći cjenovni pritisci zamijenili su vanjske pritiske kao najvažnije pokretače inflacije jer je tržište rada podupiralo snažna kretanja nominalnih plaća, a radnici su tražili naknadu za prošle gubitke kupovne moći uzrokovane inflacijom.

1.1. Globalna gospodarska aktivnost rasla je umjerenom dinamikom usporedno sa smanjivanjem ukupne inflacije

Globalno gospodarstvo nastavilo je rasti umjerenom dinamikom u 2023., pri čemu je rast ostao uglavnom nepromijenjen u odnosu na 2022. i iznosio je 3,5 % (Grafikon 1.1.).^[1] Iako slab u usporedbi s povijesnim podatcima, rast je bio veći nego što se očekivalo početkom godine, potpomognut snažnim tržištima rada i dinamičnom potražnjom za uslugama unatoč daljnjem pooštravanju monetarne politike.^[2] Globalno gospodarstvo bilo je uglavnom potaknuto aktivnošću u zemljama s tržištima u nastajanju i Sjedinjenim Američkim Državama, dok su u većini drugih razvijenih gospodarstava pooštreni uvjeti financiranja i dugotrajni učinci geopolitičkih činitelja na cijene energije imali znatno nepovoljniji učinak na potražnju. U Sjedinjenim Američkim Državama gospodarska aktivnost bila je otpornija nego što se očekivalo zbog postojane domaće potražnje i snažnog tržišta rada. Previranja u financijskom sektoru SAD‑a početkom godine nisu imala znatan makroekonomski učinak. U Kini je oporavak gospodarske aktivnosti početkom godine, nakon popuštanja vrlo restriktivnih mjera povezanih s pandemijom u prosincu 2022., okončan ponovnim padom u sektoru stambenih nekretnina te slabom domaćom i inozemnom potražnjom. Bez obzira na to, kinesko je gospodarstvo ostvarilo vladin cilj rasta od oko 5 %.

Grafikon 1.1.

Globalni BDP i njegov sastav

a) rast globalnoga realnog BDP‑a	b) sastav globalnog rasta
(godišnje promjene u postotcima)	(doprinosi u postotnim bodovima)

Globalna trgovina bila je slaba u 2023. jer se rast uvoza usporio na 1,2 %, što je znatno ispod prošlogodišnje stope rasta od 5,5 % i pretpandemijskog prosjeka od 3,1 %.^[3] Usporavanje je odražavalo tri glavna trenda. Prvo, globalna potražnja ponovo se preusmjerila s proizvoda na usluge jer su ograničenja povezana s pandemijom u potpunosti ukinuta. Drugo, u domaćoj potražnji povećao se udio potrošnje, koja se općenito manje zasniva na trgovini od ulaganja. Naposljetku, zemlje s tržištima u nastajanju, u kojima trgovina manje reagira na promjene gospodarske aktivnosti, dale su veći doprinos globalnoj gospodarskoj aktivnosti u 2023. Unatoč sve većim trgovinskim preprekama i rezultatima poslovnih istraživanja koji upućuju na moguće premještanje lanaca vrijednosti, dokazi o fragmentaciji u ukupnim trgovinskim tokovima dosad su ograničeni.

Godišnja ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u državama članicama OECD‑a bez Turske smanjivala se s visokih razina tijekom 2023. pod utjecajem nižih cijena energije. Pala je na 3,9 % u prosincu, a u cijeloj 2023. iznosila je 5,3 %, u usporedbi sa 7,3 % u 2022. (Grafikon 1.2., panel a)). Inflacija bez energije i hrane također se smanjila, ali u znatno manjoj mjeri, što upućuje na to da su temeljni cjenovni pritisci ostali snažni i sveobuhvatni. To je osobito bilo vidljivo u razvijenim gospodarstvima, u kojima je pooštravanje uvjeta na tržištima rada pridonijelo visokim stopama rasta plaća, zbog čega je inflacija cijena usluga bila postojanija (Grafikon 1.2., panel b)).

Grafikon 1.2.

Stope ukupne i temeljne inflacije na području OECD‑a

a) ukupna inflacija i njezine glavne komponente	b) inflacija u velikim gospodarstvima
(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)	(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)

Cijene energetskih sirovina smanjivale su se tijekom 2023. zbog niže potražnje. Cijene nafte pale su za 4 % jer je slaba potražnja za naftom iz razvijenih gospodarstava neutralizirala rast potražnje koji je uslijedio nakon popuštanja mjera blokade u Kini. Niska potražnja za naftom također je više nego neutralizirala učinke smanjenja ponude skupine zemalja OPEC+ i rizike za ponudu koji proizlaze iz geopolitičkih činitelja, uključujući sankcije nametnute Rusiji i sukob na Bliskom istoku. Pad cijena plina u Europi bio je znatno veći jer su se cijene plina nastavile smanjivati, što je započelo krajem 2022., a pale su za još 58 % tijekom 2023. Potrošnja plina u Europi ostala je niža od povijesnih vrijednosti zbog manje industrijske potražnje, smanjene potrošnje plina u kućanstvima i blagih vremenskih uvjeta u zimskim mjesecima. Stabilna opskrba ukapljenim prirodnim plinom (UPP) omogućila je europskim državama da započnu sezonu grijanja s punim skladištima plina. Unatoč većoj stabilnosti europskog tržišta plina u usporedbi s prethodnom godinom, rizici opskrbe, kao što su štrajkovi na australskim terminalima za UPP, i nadalje su dovodili do razdoblja velike kolebljivosti cijena, što je zorno prikazalo osjetljivost europskog tržišta plina tijekom prijelaza s uvoza ruskog plina.

Euro je ojačao i u smislu nominalnoga efektivnog tečaja (+3,9 %) i u odnosu na američki dolar (+3,4 %) na osnovi podataka na kraju godine, uz znatne fluktuacije tijekom godine. Na tečajnu dinamiku ponajviše su utjecala kretanja tržišnih očekivanja koja su bila posljedica promjena u monetarnoj politici i kolebljivih gospodarskih izgleda. Nakon poboljšanja makroekonomskih uvjeta u europodručju i bržeg pooštravanja monetarne politike u prvoj polovini godine, euro je sredinom srpnja počeo slabjeti u odnosu na američki dolar. Jačanje dolara, koje je bilo sveobuhvatno, pripisuje se pozitivnim iznenađenjima glede gospodarskih podataka i tržišnim očekivanjima o dugoročnijem pooštravanju monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama. Ponovna procjena politike krajem godine u uvjetima pada stopa inflacije dovela je do ponovne aprecijacije eura. Među valutama glavnih trgovinskih partnera euro je znatno ojačao u odnosu na tursku liru, ruski rubalj, japanski jen i norvešku krunu. Međutim, oslabio je u odnosu na funtu sterlinga, švicarski franak i poljski zlot.

Glavni rizici za izglede za globalni gospodarski rast na kraju 2023. uključivali su daljnju eskalaciju geopolitičkih napetosti, snažnije usporavanje kineskoga gospodarstva i trajnije inflacijske pritiske koji bi zahtijevali da monetarna politika bude pooštrenija nego što se očekivalo. Materijalizacija tih rizika smanjila bi globalnu gospodarsku aktivnost. Osim toga, globalna tržišta sirovina i nadalje su vrlo osjetljiva na rizike ponude, što bi pak moglo potaknuti inflaciju i nepovoljno utjecati na globalni rast u sljedećoj godini.

1.2. Gospodarska aktivnost u europodručju stagnira

Realni BDP europodručja povećao se za 0,4 % u 2023. nakon rasta od 3,4 % u 2022. (Grafikon 1.3.). Rast je odražavao pozitivne doprinose domaće potražnje i neto trgovine. Promjene zaliha imale su negativan utjecaj. Do kraja godine proizvodnja u europodručju bila je za 3,0 % viša nego prije pandemije (u posljednjem tromjesečju 2019.) i 1,4 % iznad razine zabilježene u prvom tromjesečju 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu. Usporavanje rasta u 2023. uglavnom se može pripisati gospodarskim posljedicama rata, koje su imale različite učinke među državama, što je odražavalo njihove različite gospodarske strukture. Industrijski sektor bio je posebno pogođen pooštravanjem monetarne politike, visokim cijenama energije i slabljenjem globalne potražnje, dok je uslužni sektor bio relativno uspješan zbog i nadalje povoljnih učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije. Međutim, slabost dinamike rasta postala je sveobuhvatnija krajem godine jer se utjecaj viših kamatnih stopa proširio među različitim sektorima, zajedno s učincima prelijevanja iz slaboga industrijskog sektora na usluge.

Grafikon 1.3.

Realni BDP u europodručju

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Rast privatne potrošnje znatno je oslabio u 2023. Stagnirao je u prvoj polovini godine jer je neprekinuti pad potrošnje na proizvode, koja je obuhvaćena obujmom trgovine na malo (Grafikon 1.4.), neutralizirao i nadalje pozitivnu potražnju za uslugama. U trećem tromjesečju privatna potrošnja porasla je pod utjecajem potrošnje usluga kod kućanstava, koja je bila potaknuta kontinuiranim učincima ponovnog otvaranja gospodarstva, i oporavka potrošnje na trajne proizvode. Ukupna potrošnja na proizvode (uključujući polutrajne i netrajne proizvode) nastavila se smanjivati u okružju pooštrenih uvjeta financiranja. Potrošnja kućanstava ukupno je porasla za 0,5 % u 2023. Realni raspoloživi dohodak donekle je podupirao potrošnju kućanstava u 2023. jer se nominalni rast plaća povećao, inflacija se postupno usporavala, a rast zaposlenosti ostao je otporan. Međutim, čini se da je prijenos pooštravanja uvjeta financiranja na realno gospodarstvo negativno utjecao na potrošnju kućanstava jer je štednja i nadalje ostala na visokoj razini.

Grafikon 1.4.

Proizvodnja i maloprodaja u europodručju

(indeks: lipanj 2022. = 100)

Rast ulaganja izvan građevinarstva (zamjenska vrijednost za privatna ulaganja bez ulaganja u stambenu izgradnju) usporavao se tijekom 2023.^[4] Iako je u prvom tromjesečju ostvaren snažan rast zbog ublažavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima, tromjesečne stope rasta postupno su se smanjivale, a ulaganja su pala u četvrtom tromjesečju zbog slabljenja domaće i inozemne potražnje, rješavanja zaostataka u izvršavanju narudžba, usporavanja rasta dobiti poduzeća i pooštravanja uvjeta financiranja. Nesigurnost koja proizlazi iz rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i sukoba na Bliskom istoku, među ostalim, vjerojatno je smanjila i poticaje za ulaganja poduzeća. Ipak, obilna dobit, izdašne pričuve gotovine i smanjenje zaduženosti posljednjih su godina prosječno ojačali bilance poduzeća i, zajedno sa sredstvima iz programa Next Generation EU (NGEU) kojim se podupiru digitalizacija i ulaganja povezana s klimom, pridonijeli određenoj otpornosti ulaganja u odnosu na druge sastavnice rashoda. Sveukupno gledano, ulaganja izvan građevinarstva porasla su za 2,9 % u 2023.

Ulaganja u građevinarstvu uglavnom su nastavila slabjeti tijekom 2023. Glavni razlog tome bili su pad ulaganja u izgradnju stambenih nekretnina zbog visokih troškova gradnje, nastavka rasta kamatnih stopa na hipotekarne kredite i pooštravanja standarda odobravanja kredita, što je stanovništvu otežalo pristup financiranju i smanjilo potražnju za stambenim nekretninama. Druga područja građevinarstva, kao što su ostale građevine, ostala su otpornija, čemu su pridonijela ulaganja u javnu infrastrukturu. Na kraju 2023. ulaganja u građevinarstvu bila su 2,1 % iznad razine iz pretpandemijskog razdoblja, pri čemu su se u 2023. ukupno smanjila za 0,6 %.

Saldo robne razmjene u europodručju ponovo je zabilježio višak u 2023. zbog nižih cijena uvezene energije. Rast izvoza ostao je prigušen u uvjetima slabe inozemne potražnje. Izvoz u području prerađivačke industrije bio je potaknut smanjenjem problema uskih grla u opskrbnim lancima, pri čemu su dugotrajni učinci šoka u opskrbi energijom i aprecijacija efektivnog tečaja eura pridonijeli slabljenju izvoza. Prigušeni izvozni rezultati proširili su se i na izvoz usluga u drugoj polovini godine jer je oslabila potpora potisnute potražnje nakon ponovnog otvaranja globalnoga gospodarstva. Zajedno sa slabljenjem domaće potražnje smanjio se i uvoz europodručja, pod utjecajem pada uvoza intermedijarnih proizvoda zbog smanjivanja zaliha poduzeća i pada uvoza energije. Općenito, doprinos trgovine rastu BDP‑a europodručja bio je blago pozitivan u 2023.

1.2.1. Tržište rada

Tržište rada europodručja općenito je ostalo otporno u 2023., iako su kretanja na tržištu rada i anketni pokazatelji na kraju godine upućivali na usporavanje. Stopa nezaposlenosti iznosila je prosječno 6,5 % u 2023., a pala je sa 6,6 % u siječnju na 6,5 % u ožujku i ostala je uglavnom stabilna na toj razini u preostalom dijelu godine (Grafikon 1.5.). Ukupna zaposlenost i ukupan broj odrađenih sati ostvarili su povoljne rezultate u uvjetima stagnacije gospodarstva, a porasli su za 1,4 % odnosno 1,6 % u 2023. Prosječan broj odrađenih sati povećao se za samo 0,2 % u 2023., a u posljednjem tromjesečju 2023. bio je 1,3 % ispod razine zabilježene prije pandemije, vjerojatno pod utjecajem činitelja kao što su zadržavanje radne snage (tj. u razdobljima pada gospodarske aktivnosti poduzeća zadržavaju više radnika nego što je potrebno) i porast bolovanja. Stopa participacije radne snage u dobnoj skupini od 15. do 74. godine povećala se na razinu od 65,7 % u četvrtom tromjesečju 2023., što je za 1,1 postotni bod iznad pretpandemijske razine. U drugoj polovini godine potražnja za radnom snagom pokazala je određene naznake slabljenja, a stopa slobodnih radnih mjesta ostala je visoka, ali se postupno smanjivala u odnosu na najvišu razinu dosegnutu u drugom tromjesečju 2022. Općenito gledano, iako se povećanja kamatnih stopa ESB‑a i nadalje snažno prenose na gospodarstvo, ukupna zaposlenost i tržište rada europodručja, koji su među ciljevima Europske unije kojima ESB može pridonijeti, ako se time ne dovodi u pitanje održavanje stabilnosti cijena, ostali su relativno otporni.

Grafikon 1.5.

Tržište rada

(lijevo: tromjesečne promjene u postotcima, desno: postotci)

1.3. Mjere fiskalne politike u izazovnom makroekonomskom okružju

Udio proračunskog manjka opće države u europodručju nastavio se smanjivati u 2023., čime su nastavljena kretanja započeta na vrhuncu pandemije (Grafikon 1.6.).^[5] Postupno pooštravanje fiskalne politike odražava se i na djelovanje fiskalne politike, koje je umjereno pooštreno u 2023., već treću godinu zaredom.^[6] Međutim, dosad je neutralizirano samo malo više od trećine popuštanja iz 2020. (Grafikon 1.6.). To znači da je ciklički prilagođen proračunski saldo i nadalje znatno ispod razine zabilježene prije pandemije zbog trajnih mjera donesenih u okolnostima pandemije u 2020. i potpore povezane s energijom koja se pruža od 2022. nadalje.

Grafikon 1.6.

Saldo opće države i fiskalna politika u europodručju

(postotci BDP‑a)

Promatrano sa stajališta kraja 2023., za fiskalna tijela bit će izazov kako najbolje preokrenuti kumulativnu ekspanziju iz posljednje četiri godine (Grafikon 1.7.) i smanjiti omjere duga, posebno s obzirom na to da će zbog demografskih kretanja, zelene i digitalne tranzicije te geopolitičkog okružja u budućnosti biti potreban prostor za djelovanje fiskalne politike. Proračuni koje su vlade donijele za 2024. upućivali su na nastavak ciklusa fiskalnog pooštravanja na razini europodručja. To je uglavnom posljedica postupnog ukidanja diskrecijskih fiskalnih mjera donesenih kao odgovor na energetske i inflacijske šokove. Procijenjeno je da su takve mjere iznosile više od 1 % BDP‑a u 2023., no očekivalo se da će samo mali dio njih ostati na snazi u 2024. Međutim, čini se da su neke ekspanzivne mjere koje su vlade donijele tijekom pandemije dugotrajnije i da, sudeći po proračunima za 2024., ne bi trebale isteći u kratkom roku. To se odnosi na povećane transfere i subvencije, a donekle i na smanjenja poreza.

Grafikon 1.7.

Raščlamba fiskalne politike i diskrecijskih mjera u europodručju

(postotci BDP‑a)

Daljnje pooštravanje fiskalne politike čini se primjerenim i sa stajališta monetarne politike. S obzirom na to da je energetska kriza uvelike oslabjela, vlade bi trebale nastaviti ukidati povezane mjere potpore, što je ključno kako bi se izbjeglo povećanje srednjoročnih inflacijskih pritisaka, koji bi inače doveli do potrebe za pooštravanjem monetarne politike. Osim ukidanja mjera povezanih s pandemijom i energijom, vlade bi općenito trebale ostvariti napredak prema stabilnijim fiskalnim pozicijama kako bi se osiguralo da su javne financije na održivoj putanji.

Čvrst okvir EU‑a za koordinaciju i nadzor gospodarskih i fiskalnih politika i nadalje je ključan. Nakon opsežnih rasprava Vijeće Europske unije postiglo je 2023. dogovor o reformi okvira gospodarskog upravljanja EU‑a, čime je otvoren put za trijalog između Europske komisije, Vijeća EU‑a i Europskog parlamenta. Godina 2024. bit će važna godina za njezinu provedbu.^[7]

1.4. Ukupna inflacija snažno je padala tijekom cijele godine

Ukupna stopa inflacije u europodručju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznosila je 2,9 % u prosincu 2023., što je za 6,3 postotna boda manje nego u prosincu 2022. Kontinuirano se smanjivala tijekom cijele godine, a dezinflacijski proces također je utjecao na temeljnu inflaciju kako se godina bližila kraju. U studenome ukupna je inflacija dosegnula privremeno najnižu razinu od 2,4 %, što je najniža razina u više od dvije godine (snažan pad u odnosu na najvišu razinu od 10,6 % u listopadu 2022.) (Grafikon 1.8.). Međutim, inflacija se ponovo blago povećala u prosincu zbog negativnih učinaka fiskalnih mjera povezanih s energijom na razine cijena godinu dana prije. Sve glavne komponente inflacije zabilježile su smanjenje godišnjih stopa inflacije u drugoj polovini 2023. zbog slabljenja učinka prethodnih troškovnih šokova i slabije potražnje u uvjetima pooštravanja monetarne politike. Ipak, godišnje stope inflacije (osim onih koje se odnose na cijene energije) bile su na kraju godine i nadalje znatno više od svojih dugoročnijih prosjeka, a tromjesečne stope na godišnjoj razini već su se znatno približile tim referentnim vrijednostima. Dinamika cijena robe usporavala se brže od dinamike cijena usluga jer je ublažavanje problema uskih grla u opskrbnim lancima i ulaznih troškova dovelo do znatnog smanjenja pritisaka. Inflacija cijena usluga rasla je do sredine godine zbog i nadalje snažne potražnje nakon pandemije, rastućih troškova rada i privremenih činitelja povezanih s fiskalnim mjerama. Uz smanjenje inflacije cijena energije i hrane, razlike u stopama inflacije među državama europodručja također su se znatno smanjile.

Grafikon 1.8.

Ukupna inflacija i njezine glavne komponente

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Kretanja cijena energije uzrokovala su više od polovine smanjenja ukupne inflacije u razdoblju od prosinca 2022. do prosinca 2023. Inflacija cijena energije još je bila visoka u siječnju 2023., ali se do kraja godine smanjila za 25,6 postotnih bodova i postala negativna. To je posljedica postupnog slabljenja snažnog porasta veleprodajnih cijena energije, do kojeg je došlo u 2022. Međutim, inflacija cijena energije ostala je donekle kolebljiva jer su veleprodajna tržišta energije bila osjetljiva na događaje kao što je sukob na Bliskom istoku. Istodobno je inflacija cijena hrane dosegnula vrhunac od 15,5 % u ožujku 2023. Potom se znatno smanjivala tijekom preostalog dijela godine, ali je krajem godine i nadalje bila veća od 6 % zbog kontinuiranog utjecaja prethodnih troškovnih šokova koji su proizlazili iz energije i ostalih ulaznih parametara te viših pritisaka jedinične dobiti i troškova rada.

Temeljna inflacija mjerena HIPC‑om bez kolebljivih komponenata energije i hrane nastavila se povećavati u prvom tromjesečju 2023., ali je potom pala s najviše razine od 5,7 % i iznosila je 3,4 % u prosincu. Taj je pad u početku bio potaknut inflacijom cijena industrijskih proizvoda bez energije jer je potražnja za proizvodima oslabjela u okružju pooštravanja uvjeta financiranja (vidi odjeljak 1.2.) i akumuliranih pritisaka koji proizlaze iz prošlih uskih grla u opskrbnim lancima i visokih troškova energije. Istodobno se inflacija cijena usluga kretala na visokim razinama do kolovoza zbog i nadalje snažne potražnje nakon ponovnog otvaranja gospodarstva (za uslužne sektore koji zahtijevaju blizak fizički kontakt, kao što su rekreacija i odmor) i rasta troškova rada, posebice s obzirom na to da je udio radne snage veći u strukturi troškova u uslužnom sektoru nego u prerađivačkoj industriji. Međutim, krajem godine inflacija cijena usluga također je donekle pala i potvrdila opći dezinflacijski proces. Osim toga, zaostajanje dinamike inflacije cijene usluga odražavalo je činjenicu da mnoge komponente usluga obično zaostaju u odnosu na ukupnu inflaciju (npr. usluge stanovanja te poštanske i medicinske usluge). Svi ostali pokazatelji temeljne inflacije također su se znatno smanjivali tijekom godine zbog slabljenja utjecaja prošlih šokova i sve većeg utjecaja pooštrene monetarne politike, no i nadalje su se kretali u širokom rasponu, a većina pokazatelja i nadalje je uočljivo premašivala razine zabilježene prije pandemije.^[8]

Rast deflatora BDP‑a (pouzdana mjera domaćih cjenovnih pritisaka) iznosio je prosječno 6,0 % u 2023. To je bilo više od prosječne inflacije uvoznih cijena od –2,9 %, a odražavalo je prelazak s vanjskih na domaće pokretače inflacije. Iako je dobit i nadalje imala istaknutu ulogu u domaćim cjenovnim pritiscima na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu (vidi Okvir 2.), troškovi rada postupno su postajali dominantan činitelj s obzirom na snažna kretanja plaća i smanjenje proizvodnosti rada (Grafikon 1.9.). Godišnji rast naknade po zaposlenom povećao se u 2023. i dosegnuo prosječno 5,1 % u odnosu na 4,5 % u 2022., odnosno znatno iznad prosječne stope od 1,7 % u razdoblju prije pandemije (od 2015. do 2019.), što je bilo potpomognuto i nadalje pooštrenim uvjetima na tržištima rada (vidi odjeljak 1.2.). Daljnje jačanje djelomično je odražavalo zahtjeve radnika povezane s naknadom za prošle gubitke kupovne moći nominalnih plaća prouzročene inflacijom. Povećanje dogovorenih plaća ubrzalo se na prosječno 4,5 % u 2023., pri čemu razlika u usporedbi sa stvarnim rastom plaća upućuje na to da je razlika između isplaćenih i dogovorenih plaća i nadalje znatna, iako manja nego u 2021. i 2022.^[9] Rast naknada po zaposlenom i dogovorenih plaća počeo se blago usporavati krajem godine, ali su njihove razine rasta ostale povišene i upućivale su na još visoke pritiske na nominalne plaće na prijelazu u 2024. To je odraz oporavka realnih plaća, a ne dokaz destabilizacije dinamike između cijena i plaća.

Grafikon 1.9.

Naknada po zaposlenom u europodručju

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Prosječna dugoročnija inflacijska očekivanja stručnjaka, koja su krajem 2022. iznosila 2,2 %, neznatno su se smanjila na 2,1 % u 2023. Ostali anketni podatci, kao što su podatci iz ankete ESB‑a Survey of Monetary Analysts i Consensus Economics, također su upućivali na to da su dugoročnija inflacijska očekivanja dobro usidrena na ESB‑ovoj ciljnoj razini od 2 %. Mjerilo dugoročnije naknade za inflaciju zasnovano na tržišnim pokazateljima (petogodišnja kamatna stopa na petogodišnje terminske ugovore o razmjeni vezane uz stopu inflacije) dosegnulo je najvišu razinu od 2,7 % u kolovozu, ali se krajem prosinca smanjilo na 2,3 % zbog novih podataka o ukupnoj inflaciji koja je bila niža od predviđene i slabijih izgleda za gospodarski rast (vidi odjeljak 1.2.). U svakom slučaju, mjerila zasnovana na tržišnim pokazateljima korigirana za premije za rizik upućivala su na to da su „stvarna” očekivanja vrlo blizu 2 %. Što se tiče potrošača, srednja vrijednost očekivanja glede inflacije za sljedeće tri godine ostala je malo viša i iznosila je 2,5 % u prosincu, vjerojatno zbog velike neizvjesnosti, negativnoga ekonomskog raspoloženja i nadalje visokih razina cijena u odnosu na plaće.^[10]

1.5. Uvjeti kreditiranja i financiranja znatno su pooštreni zbog povećanja kamatnih stopa monetarne politike

S obzirom na to da su inflacijski pritisci ostali povišeni i postojani tijekom 2023. (vidi odjeljak 1.4.), ESB je nastavio odlučno pooštravati monetarnu politiku do rujna, a potom je održavao ključne kamatne stope ESB‑a na restriktivnim razinama kako bi osigurao povratak inflacije na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju (vidi odjeljak 2.1.). Nerizična kamatna stopa na desetogodišnje prekonoćne kamatne ugovore o razmjeni (OIS) fluktuirala je oko 3 % tijekom većeg dijela godine i dosegnula najvišu razinu od 3,3 % u listopadu, a u prosincu je pala na prosječno 2,5 % (Grafikon 1.10.). Smanjenju kamatne stope na desetogodišnji OIS krajem godine pridonio je snažan pad očekivanja povezanih s kamatnim stopama na financijskim tržištima, uglavnom nakon što je inflacija bila niža od očekivane. Pad očekivanja samo je djelomično neutraliziran povećanjem terminske premije. Prinosi na dugoročne državne obveznice uzastopce su pratili kretanja kamatne stope na OIS. Proces normalizacije bilance Eurosustava (vidi odjeljak 2.1.) nije znatno utjecao na njihove razlike prinosa, koje su na kraju godine bile gotovo iste kao u prosincu 2022. Prosječni nominalni prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om iznosio je 2,7 % u prosincu 2023., što je za 10 baznih bodova niže nego godinu dana prije.

Grafikon 1.10.

Dugoročne kamatne stope i trošak zaduživanja poduzeća i kućanstava za kupnju kuće

(postotci na godišnjoj razini)

Cijene dionica porasle su u 2023. u nefinancijskom sektoru i, posebice, u bankarskom sektoru. Smanjenje premija za rizik vlasničkih vrijednosnih papira podupiralo je cijene vlasničkih vrijednosnih papira u uvjetima niske i sve manje kolebljivosti unatoč povećanim geopolitičkim napetostima. Indeks dionica banaka u europodručju dodatno je osnažen očekivanjima glede rasta zarada banaka u dugoročnom i kratkoročnom razdoblju, pri čemu su tržišna previranja u bankarskom sektoru Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske u ožujku imala znatan, ali privremen negativan učinak. Široki indeksi cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava i banaka europodručja bili su na kraju 2023. oko 12 % odnosno 23 % iznad razina zabilježenih na kraju 2022. Prosječni prinosi na korporativne obveznice smanjivali su se, pa su u prosincu 2023. bili niži nego u prosincu 2022., i u investicijskom razredu i u segmentima s visokim prinosom, zbog nižih nerizičnih stopa i smanjenja razlika prinosa na korporativne obveznice.

Najširi monetarni agregat (M3) stagnirao je uglavnom zbog pooštravanja monetarne politike. Njegova godišnja stopa promjene iznosila je samo 0,1 % u prosincu, nakon što se znatno smanjivala tijekom 2023. i čak privremeno pala na negativnu razinu, prvi put od uspostave monetarne unije (Grafikon 1.11.). Pad je bio posljedica prigušenog odobravanja kredita, visokih oportunitetnih troškova držanja likvidne imovine i smanjenja bilance Eurosustava. Premda su bilance banaka općenito ostale stabilne, otplate sredstava pozajmljenih u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i smanjenje portfelja imovine Eurosustava doveli su do smanjenja viška likvidnosti. Troškovi financiranja banaka naglo su porasli, iako manje nego kamatne stope monetarne politike, jer su se banke okrenule skupljim tržišnim izvorima financiranja i aktivnije se natjecale za depozite klijenata nudeći na njih veće kamate.

U 2023. nastavljena je snažna transmisija pooštravanja monetarne politike ESB‑a na šire uvjete financiranja. Kao što govori anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, kreditni standardi banaka (tj. interne smjernice ili kriteriji odobravanja kredita) za kredite kućanstvima i poduzećima znatno su se pooštrili. To je potvrđeno i anketom o pristupu financiranju poduzeća za poduzeća i anketom o očekivanjima potrošača za kućanstva. Nominalne kamatne stope banaka na kredite ponovo su naglo porasle u 2023. i dosegnule su najviše razine u gotovo 15 godina. Složena kamatna stopa banaka na kredite kućanstvima za kupnju kuće iznosila je 4,0 % krajem godine, što je povećanje od oko 100 baznih bodova u odnosu na kraj 2022., a ekvivalentna stopa za nefinancijska društva porasla je za 180 baznih bodova i dosegnula 5,2 %, što je povećanje gotovo dvostruko veće od porasta zabilježenog kod kućanstava (Grafikon 1.10.). Povećanja kamatnih stopa na kredite bila su brža i veća nego u prethodnim epizodama pooštravanja monetarne politike, što je uglavnom bilo posljedica bržega i većeg rasta kamatnih stopa monetarne politike od srpnja 2022. Razlike u kamatnim stopama na kredite među državama ostale su ograničene, što upućuje na to da se promjene u monetarnoj politici ESB‑a neometano prenose na kamatne stope na kredite u cijelom europodručju.

Bankovno kreditiranje kućanstava i poduzeća znatno je oslabjelo u 2023. zbog strožih kreditnih uvjeta (Grafikon 1.11.). Neto mjesečni tokovi kredita u posljednja tri tromjesečja 2023. bili su blizu nule. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita kućanstvima smanjivala se i pala je na 0,3 % u prosincu, uglavnom odražavajući usporavanje rasta hipotekarnih kredita u uvjetima pada cijena stambenih nekretnina, prvi put od 2014. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima također je pala i iznosila je 0,4 % u prosincu, a neto tokovi ukupnoga vanjskog financiranja poduzeća bili su na dosad najnižim razinama (Grafikon 1.12.).

Grafikon 1.11.

Rast M3 i rast kredita poduzećima i kućanstvima

(godišnje promjene u postotcima)

Grafikon 1.12.

Neto tokovi vanjskog financiranja poduzeća

(godišnji tokovi, mlrd. EUR)

Okvir 1.
Makroekonomske implikacije klimatskih promjena

ESB radi na boljem razumijevanju makroekonomskih posljedica klimatskih promjena i politika za ublažavanje njihova učinka, u skladu s obvezama preuzetima nakon preispitivanja strategije monetarne politike u 2020. i 2021.^[11] Ti su napori vrlo važni za ESB‑ovu glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena. Zbog složenosti klimatskih promjena te nelinearne i vrlo neizvjesne prirode njihovih učinaka potrebna je poboljšana makroekonomska analiza kako bi se ograničile pogreške u prognoziranju i razumjele strukturne promjene koje klimatske promjene stvaraju u gospodarstvu.

Klimatske promjene već utječu na inflaciju u europodručju. U istraživanju ESB‑a procjenjuje se da je iznimna ljetna vrućina u 2022. povećala inflaciju cijena hrane u Europi za oko 0,7 postotnih bodova nakon jedne godine, tj. u 2023. (Grafikon A).^[12] Na inflaciju cijena usluga također mogu utjecati toplija ljeta, vjerojatno zbog utjecaja na cijene hrane i osjetljivosti usluga povezanih s turizmom na temperaturu.^[13] Utjecaj viših ljetnih temperatura na inflaciju mogao bi biti veći u toplijim klimatskim uvjetima: toplinski val sličan onome iz 2022. koji bi nastao u klimatskim uvjetima u 2035. mogao bi u pesimističnom scenariju povećati prosječnu inflaciju cijena hrane za 1 postotni bod. U optimističnom bi scenariju učinak sličnoga toplinskog vala bio samo neznatno manje izražen (0,8 postotnih bodova). Povećanje temperature imat će veći utjecaj na regije koje su već toplije. To podrazumijeva različite učinke na inflaciju u različitim državama europodručja, što bi povećalo izazove za transmisiju jedinstvene monetarne politike.

Grafikon A

Sve veći učinak toplinskih valova na inflaciju cijena hrane u Europi

(godina toplinskog vala, postotni bodovi)

Ekstremni vremenski događaji obično kratkoročno smanjuju proizvodnju, ali ukupni gospodarski učinak nadilazi izravne i trenutačne učinke do kojih bi došlo, na primjer, zbog uništavanja kuća, tvornica i strojeva. Primjeri uključuju poremećaje u drugim regijama ili sektorima zbog povezanosti opskrbnih lanaca ili oštećene infrastrukture. Gubitci prihoda u pogođenim sektorima i niža proizvodnja obično će smanjiti potražnju za proizvodima i uslugama drugih sektora. Drugi je učinak veća nesigurnost, što bi moglo potaknuti kućanstva i poduzeća da ponovo procijene svoja stajališta o riziku od katastrofa i stoga smanje potrošnju.

Tijekom duljih razdoblja klimatske promjene također mogu trajnije smanjiti rast proizvodnje.^[14] Primjerice, smanjenje snježnih padalina ugrozit će održivost mnogih skijaških područja u Europi, a neke sredozemne regije mogle bi postati prevruće za ljetni turizam, dok bi neke sjeverne regije mogle ostvariti koristi. Prinosi u poljoprivredi i šumarstvu vjerojatno će se smanjiti zbog viših prosječnih temperatura. Iako se promjenom usjeva mogu ublažiti neki učinci, manje predvidivi obrasci temperature i padalina vjerojatno će negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju. Više temperature koje premašuju zonu ugode od oko 19 – 22 °C, koje će vjerojatno biti češće u toplijim klimatskim uvjetima, smanjuju produktivnost radnika.

Prilagodba, odnosno usklađivanje s toplijim klimatskim uvjetima, mogla bi pomoći u ograničavanju makroekonomskih učinaka. To uključuje, na primjer, postavljanje klimatizacije kako bi se smanjio utjecaj toplinskog stresa na produktivnost rada ili promjenu usjeva kako bi se ograničili gubitci produktivnosti u poljoprivredi. Međutim, takve će mjere vjerojatno utjecati na državne proračune i fiskalni prostor.^[15] Osiguranje pruža dodatni alat za prilagodbu, ali u Europi već postoji znatan nedostatak u zaštiti osiguranja od klimatskih rizika.^[16]

Za postizanje smanjenja emisija kojim bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma i za sprječavanje katastrofalnijega globalnog zatopljenja potrebna je opsežna strukturna preobrazba gospodarstva. Kapital i radna snaga moraju se preraspodijeliti među sektorima i unutar njih, pa čak i unutar pojedinih poduzeća (npr. proizvođači automobila morat će tvornice za proizvodnju automobila s unutarnjim izgaranjem pretvoriti u tvornice za proizvodnju električnih vozila s pogonom na baterije). Uspješnost te preraspodjele ovisit će o provedbi učinkovitih tranzicijskih politika, fleksibilnosti tržišta, a posebno sposobnosti gospodarstva da financira i apsorbira znatna potrebna kapitalna ulaganja, razvoju dekarboniziranih tehnologija i dostupnosti kvalificirane radne snage za njihovu provedbu.

Analiza koja upućuje na povoljan gospodarski učinak mjera klimatske politike uvedenih do danas vjerojatno ne daje potpunu sliku.^[17] Dostupne procjene kretanja cijena ugljika koje se zasnivaju na modelu upućuju na samo ograničen učinak na proizvodnju i inflaciju.^[18] Međutim, uključene mjere i nadalje znatno podbacuju u ispunjavanju EU‑ova cilja smanjenja emisija, a širi učinak tranzicije, uključujući učinke ojačanih propisa i ciljeva, može biti manje jednostavno kvantificirati.

Brzina tranzicije uvelike utječe na konačni gospodarski učinak: odgađanje tranzicije zahtijevat će brže i radikalnije promjene politike u kasnijem razdoblju, što će povećati vjerojatnost neupotrebljive imovine i veće strukturne nezaposlenosti.^[19] Osim toga, različite tranzicijske politike razlikuju se s obzirom na njihov učinak na produktivnost.^[20] Tržišne politike, kao što su porezi na emisiju CO₂, imaju manji utjecaj na produktivnost poduzeća s visokim emisijama ugljika od netržišnih politika (kao što je zabrana određenih proizvoda ili procesa).

Na konkurentnost gospodarstva europodručja utječu i globalne odluke o tranzicijskim politikama. Među njima su više cijene ugljika i industrijske politike kao što je nedavni zakon o smanjenju inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Sustav EU‑a za trgovanje emisijama (engl. Emissions Trading Scheme, EU ETS) može potaknuti „istjecanje ugljika”, tj. premještanje gospodarske aktivnosti i emisija u regije s blažim zahtjevima koji se odnose na emisije. To se može smanjiti brižnim kalibriranjem mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama zajedno s postojećim mehanizmima za sprječavanje istjecanja ugljika.^[21]

Sveukupno gledano, klimatske promjene i politike ublažavanja klimatskih promjena utječu na gotovo sve aspekte makroekonomskih analiza koje provode središnje banke. I nadalje postoje ključna otvorena pitanja povezana, primjerice, s načinom na koji bi se tranzicija trebala odvijati i s posljedičnim strukturnim promjenama u gospodarstvu, s makroekonomskim utjecajem ekstremnih vremenskih uvjeta i rizicima koji proizlaze iz ubrzanih klimatskih promjena, te s ulogom prirodnoga kapitala i usluga ekosustava.

Okvir 2.
Uloga jedinične dobiti u najnovijim domaćim cjenovnim pritiscima

Ovaj se okvir bavi pitanjem kako je jedinična dobit pridonijela dinamici domaćih cjenovnih pritisaka u 2023. s računovodstvenog stajališta.

Domaći cjenovni pritisci bili su vrlo snažni u 2023., ali su se blago smanjivali tijekom godine zbog smanjenja jedinične dobiti.

Rast deflatora BDP‑a, koji je snažno povezan s kretanjima inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane (HIPCX), može se podijeliti na doprinose jediničnih troškova rada, jedinične dobiti i jediničnih poreza (umanjenih za subvencije) (Grafikon A).^[22],[23] Godišnji rast deflatora BDP‑a znatno je porastao u 2023., na prosječno 6,0 %, s 4,7 % u 2022. To je u suprotnosti s prosječnom stopom od 1,6 % u razdoblju od 1999. do 2021. S dosad najviše razine od 6,4 % u prvom tromjesečju 2023. stopa rasta počela se usporavati i iznosila je 5,3 % u četvrtom tromjesečju. Jedinična dobit pridonijela je snažnom rastu deflatora BDP‑a u nekoliko tromjesečja 2022. i 2023., a na nju se odnosila približno polovina njegove povišene stope rasta ili i više od toga. To je usporedivo s prosječnim doprinosom od malo više od jedne trećine u razdoblju od 1999. do 2019. Doprinos jedinične dobiti zatim se snažno smanjivao tijekom 2023., što je pridonijelo neutraliziranju porasta doprinosa jediničnih troškova rada u tom razdoblju.

Grafikon A

Deflator BDP‑a i doprinosi

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Snažan rast jedinične dobiti u 2022. i početkom 2023. može se objasniti iznimnim gospodarskim kretanjima nakon pandemije.

Jedinična dobit obično se kreće u skladu s kretanjima cikličkih pokazatelja kao što je realni BDP. Nadalje, na nju obično utječu znatne promjene trgovinskih uvjeta, primjerice, zbog velikih fluktuacija uvoznih cijena ili cijena nafte. Ta obilježja odražavaju činjenicu da je, kada je potražnja veća od potencijalne proizvodnje, subjektima koji određuju cijene lakše povećati cijene i jediničnu dobit bez gubitka tržišnog udjela, a u vrijeme šokova ulaznih troškova, npr. zbog cijena energije, dobit se obično barem privremeno upotrebljava kako bi se izbjeglo prenošenje punog povećanja troškova na prodajne cijene. Gospodarsko slabljenje tijekom 2022. i 2023., u mjeri u kojoj je bilo potaknuto padom potražnje u odnosu na ponudu, i snažno pogoršanje trgovinskih uvjeta u 2022. povezano s naglim porastom uvoznih cijena stoga bi upućivali na slabija kretanja jedinične dobiti od zabilježenih (Grafikon B). To znači da su u tom razdoblju možda postojali drugi mehanizmi i iznimniji činitelji. Jedan od izvora snage jedinične dobiti u tim godinama bila je neravnoteža između ponude i potražnje u mnogim gospodarskim sektorima. Iako su poremećaji u opskrbnim lancima tijekom pandemije doveli do raširenih ograničenja na strani ponude, državne mjere koje su financirane dugom ograničile su učinak usporavanja rasta na raspoložive dohotke i pridonijele velikim iznosima štednje. Ta štednja i s njom povezana potisnuta potražnja povećale su potražnju u mnogim sektorima nakon ponovnog otvaranja gospodarstva poslije ukidanja mjera zatvaranja. U okružju snažne agregatne potražnje u odnosu na ponudu, izražena povećanja ulaznih troškova mogu potaknuti subjekte koji određuju cijene da povećaju svoje cijene a da nužno ne promijene svoju strategiju određivanja cijena. To podrazumijeva prijenos učinka ulaznih troškova i velik doprinos jedinične dobiti domaćim cjenovnim pritiscima, kao što je nedavno zabilježeno.^[24]

Grafikon B

Jedinična dobit, realni BDP i deflator uvoza

(godišnje promjene u postotcima)

Nakon slabljenja iznimnih činitelja jedinična dobit ponovo se uskladila s gospodarskim ciklusom i preuzela svoju uobičajenu ulogu zaštitnog sloja.

Zbog postupnog ublažavanja neravnoteža između ponude i potražnje nakon pandemije i znatnog smanjivanja pritisaka troškova energije i drugih ulaznih troškova tijekom 2023. rast jedinične dobiti počeo se usporavati i postupno se vraćati na uobičajene razine. Postupno uklanjanje neravnoteža između ponude i potražnje otežalo je povećanje marža bez gubitka tržišnog udjela i pridonijelo ograničenijem povećanju jedinične dobiti. Preokret u okružju prema umjerenijim pritiscima ulaznih troškova omogućio je ograničeniju dinamiku prodajnih cijena. To je značilo da će se rast jedinične dobiti smanjiti čak i ako poduzeća zadrže svoj pristup prijenosu cijena ulaznih troškova i određivanju marža. Osim toga, pad pritisaka na ulazne troškove možda je poduzećima olakšao ublažavanje pritisaka troškova rada. Slabija kretanja jedinične dobiti u skladu su i s relativno slabim cikličkim gospodarskim okružjem u 2023. Sveukupno gledano, čini se da je jedinična dobit ponovo preuzela svoju uobičajenu ulogu zaštitnog sloja, čime se suzbija veći prijenos visokih pritisaka jediničnih troškova rada na domaće cijene.

2. Monetarna politika u restriktivnom području

ESB je u 2023. ustrajao na zacrtanom putu povećavanja ključnih kamatnih stopa monetarne politike i njihova zadržavanja na razinama koje su dovoljno restriktivne da se osigura skori povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %. U prvih devet mjeseci 2023. kamatne stope povećane su za 200 baznih bodova, pa je kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke iznosila 4 %, dok se iznimno velik inflacijski pritisak koji proizlazi iz visokih troškova energije širio gospodarstvom. Znatan doprinos tome dale su i visoke cijene hrane. Osim toga, učinci uskih grla u opskrbnim lancima i potisnute potražnje povezane s ukidanjem ograničenja povezanih s pandemijom, iako ublaženi, i nadalje su utjecali na povećanje cijena, a rast se plaća ubrzao. Odluke ESB‑a o kamatnim stopama odražavale su pristup koji se zasniva na podatcima i ovisile su o procjeni srednjoročnih inflacijskih izgleda na osnovi novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Tijekom godine dostupne informacije sve su više upućivale na to da se pooštravanje monetarne politike snažno prenosi na gospodarstvo. Usto, najnoviji podatci o inflaciji pokazivali su da je dezinflacijski proces, na koji je posebno upućivalo smanjenje mjera temeljne inflacije, nastavio napredovati. Naposljetku, na sastancima u listopadu i prosincu Upravno vijeće ESB‑a odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima.

Bilanca Eurosustava nastavila se smanjivati u sklopu normalizacije monetarne politike koja je bila započela u 2022., bez obzira na doprinos bilance Hrvatske narodne banke u iznosu od još 45 mlrd. EUR nakon uvođenja eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. Bilanca Eurosustava dosegnula je 6,9 bil. EUR na kraju godine, što je pad za više od 1 bil. EUR u jednoj godini i gotovo 2 bil. EUR manje od najviše razine sredinom 2022. Smanjenje je uglavnom bilo posljedica dospjelih i prijevremenih otplata dugoročnih sredstava koje su banke pozajmile u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III), a pridonio mu je i završetak faze potpunoga i djelomičnog reinvestiranja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) u razdobljima koja su započela u ožujku i srpnju. U prosincu 2023. Upravno vijeće odlučilo je nastaviti s normalizacijom bilance Eurosustava i izrazilo je namjeru da postupno ukine reinvestiranja u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP), počevši od srpnja 2024. Nakon najave iz prosinca 2022. Eurosustav je tijekom 2023. radio na reviziji svojega operativnog okvira za upravljanje kratkoročnim kamatnim stopama, koja je zaključena u ožujku 2024.

Nadalje, ESB je u 2023. nastavio s postupnim ukidanjem, započetim u 2022., svojih mjera povezanih s pandemijom koje su se odnosile na ublažavanje zahtjeva povezanih s kolateralom, a kreditni rejting Helenske Republike podignut je na razinu investicijskog rejtinga. Tijekom cijele 2023. Eurosustav je naglašavao upravljanje rizicima kako bi osigurao učinkovitu provedbu politike, među ostalim, diversifikacijom prihvaćenih izvora za kreditnu procjenu. Zbog povećanja ključnih kamatnih stopa radi smanjenja inflacije ESB je ostvario gubitke od negativnih kamatnih prihoda, koji su djelomično neutralizirani prethodno uspostavljenim financijskim zaštitnim slojevima. Očekuje se da će monetarni prihodi ESB‑a u budućnosti ponovo porasti, što će pridonijeti njegovoj operativnoj učinkovitosti.

2.1. Provođenje restriktivne monetarne politike kako bi se inflacija vratila na ciljnu razinu od 2 %

Početkom 2023. gospodarski je rast stagnirao u europodručju, nakon znatnog usporavanja od sredine 2022. Međutim, gospodarstvo je pokazivalo znakove otpornosti u uvjetima znatnih izazova koji su proizlazili iz prigušene globalne gospodarske aktivnosti, geopolitičke neizvjesnosti zbog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i visoke inflacije te pooštrenih uvjeta financiranja. Ukupna inflacija smanjila se u siječnju zbog nižih cijena energije, ali je ostala na visokoj razini od 8,6 %, na što su utjecale i više cijene hrane. To je djelomično bilo posljedica sveprisutnog učinka visokih troškova energije u cijelom gospodarstvu, koji su također utjecali na cijene hrane, zajedno s kontinuiranim, iako sve slabijim, činiteljima povezanima s pandemijom, kao što su poremećaji u opskrbnim lancima i potisnuta potražnja. Rast plaća također se ubrzavao.

S obzirom na srednjoročne inflacijske izglede, Upravno vijeće ponovo je potvrdilo da namjerava provoditi restriktivnu monetarnu politiku, pa je povećalo tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova na sastanku u veljači. Također je izjavilo da namjerava povećati kamatne stope za još 50 baznih bodova na sastanku u ožujku i potom ocijeniti putanju buduće monetarne politike. Upravno vijeće ustrajalo je na putu povećavanja kamatnih stopa postojanom dinamikom do razina koje su dovoljno restriktivne da se osigura skori povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %. Zadržavanje kamatnih stopa na restriktivnim razinama trebalo bi postupno smanjivati inflaciju zbog smanjivanja potražnje i sprječavanja postojanog porasta inflacijskih očekivanja.

Na sastanku u veljači Upravno vijeće također je utvrdilo modalitete za smanjenje ulaganja Eurosustava u vrijednosne papire u sklopu APP‑a. To je uslijedilo nakon što je u prosincu 2022. odlučilo da od ožujka više neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira, pa bi se portfelj APP‑a smanjivao za prosječno 15 mlrd. EUR od ožujka do lipnja 2023., a potom bi se odredio daljnji tempo smanjivanja. Reinvestiranje vrijednosnih papira sektora poduzeća bilo bi jače usmjereno prema izdavateljima s boljom klimatskom uspješnošću. Premda je zadržan naglasak na ESB‑ovu cilju stabilnosti cijena, cilj navedene strategije bio je posvetiti više pozornosti financijskom riziku povezanom s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava i postupno dekarbonizirati ulaganja u korporativne obveznice u skladu s ESB‑ovim sekundarnim ciljem podupiranja općih ekonomskih politika u EU‑u, koje uključuju napore za ublažavanje učinka klimatskih promjena (vidi Okvir 8.).

U uvjetima previranja u bankarskom sektoru, koja su potjecala iz Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske, u ožujku su naglo porasle napetosti na financijskim tržištima, pa se povećala neizvjesnost povezana s izgledima za rast i inflaciju u europodručju. Osim toga, makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a iz ožujka predviđene su postojano visoke razine inflacije, osobito inflacije bez energije i hrane, premda se očekivalo da će se inflacija smanjivati u sljedećim godinama. S obzirom na predviđanja da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka, Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. Nadalje, povećana neizvjesnost naglasila je važnost pristupa koji se zasniva na podatcima u odlučivanju Upravnog vijeća o kamatnim stopama monetarne politike. Stoga je Upravno vijeće pojasnilo i svoju „funkciju reakcije”, objašnjavajući da će se njegove odluke o kamatnim stopama monetarne politike zasnivati na tri kriterija: inflacijskim izgledima s obzirom na nove gospodarske i financijske podatke, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće nastavilo je i pomno pratiti tržišne napetosti i bilo je spremno poduzeti mjere potrebne za očuvanje stabilnosti cijena i pridonošenje financijskoj stabilnosti u europodručju. Sljedećih se mjeseci bankarski sektor europodručja pokazao otpornim na napetosti koje su potjecale izvan europodručja.

Tijekom godine postajalo je sve jasnije da politika restriktivnih kamatnih stopa Upravnog vijeća ima znatan utjecaj na gospodarstvo. Prethodna povećanja kamatnih stopa snažno su se prenosila na monetarne i financijske uvjete europodručja – početne faze transmisijskog mehanizma – i postupno su stvarala učinke u cijelom gospodarstvu, pri čemu su vremenski odmak i jačina transmisije na realno gospodarstvo ostali neizvjesni. U travnju su kamatne stope na zaduživanje poduzeća i hipotekarne kredite dosegnule najviše razine u više od deset godina. Posljedični pad potražnje za kreditima i pooštravanje standarda odobravanja kredita doveli su do postupnog usporavanja rasta kredita. Banke su u lipnju otplatile i najveći iznos sredstava pozajmljenih u sklopu operacija TLTRO III, što je utjecalo na znatno smanjenje viška likvidnosti. To smanjenje nije spriječilo neometani prijenos promjena kamatnih stopa monetarne politike na nerizične kamatne stope na tržištima novca, iako se asimetrija pojavila u reakciji razlike između eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) i kamatne stope ESB‑a na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke. Ta se razlika nije smanjivala sa smanjivanjem likvidnosti, za razliku od njezina povećavanja za vrijeme porasta likvidnosti (vidi Okvir 3.).

Ukupna se inflacija znatno smanjila. U svibnju je pala na 6,1 % s 8,5 % u veljači, a u ožujku i travnju iznosila je 6,9 % odnosno 7,0 %. Ipak, premda se očekivalo da će inflacija nastaviti padati prema ciljnoj razini, uglavnom potaknuta istodobnim pooštravanjem uvjeta financiranja koje je sve nepovoljnije djelovalo na potražnju, i nadalje se očekivalo da će cjenovni pritisci ostati predugo previsoki. Stoga se Upravno vijeće odlučilo za još dva uzastopna povećanja kamatnih stopa od 25 baznih bodova u svibnju odnosno lipnju.

Nakon usporavanja dinamike reinvestiranja u ožujku, srpanj je obilježio kraj reinvestiranja u sklopu APP‑a. Predviđeno je da će se reinvestiranje u sklopu PEPP‑a nastaviti najmanje do kraja 2024. Istodobno su kretanja u razdoblju od prethodnog sastanka Upravnog vijeća o monetarnoj politici potvrđivala očekivanje da će se inflacija do kraja godine nastaviti smanjivati, ali će dulje razdoblje ostati viša od ciljne razine. S obzirom na to, Upravno vijeće nastavilo je u srpnju povećavati kamatne stope, za još 25 baznih bodova.

Upravno vijeće također je odlučilo u srpnju smanjiti stopu remuneracije minimalnih pričuva s kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja na 0 %. Cilj te odluke bilo je održavanje učinkovitosti monetarne politike zadržavanjem kontrole nad stajalištem monetarne politike uz istodobno osiguravanje potpunog prijenosa odluka o kamatnim stopama na novčana tržišta. Osim toga, povećana je učinkovitost politike smanjenjem ukupnih kamatnih troškova koji proizlaze iz pričuva, a istodobno je ostvaren jednak stupanj monetarne restrikcije.

S obzirom na to da je inflacija u kolovozu ostala gotovo nepromijenjena na razini od 5,3 % zabilježenoj u srpnju i da su inflacijski izgledi u projekcijama stručnjaka ESB‑a iz rujna revidirani naviše za 2023. i 2024., uglavnom zbog viših cijena energije, Upravno vijeće na sastanku u rujnu povećalo je ključne kamatne stope ESB‑a za još 25 baznih bodova. Zbog toga je kumulativno povećanje tijekom 2023. iznosilo 200 baznih bodova, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke dosegnula je 4 % (Grafikon 2.1.).

Grafikon 2.1.

Promjene ključnih kamatnih stopa monetarne politike ESB‑a

(postotni bodovi)

Ipak, nakon stagnacije u prvom polugodištu, očekivalo se da će gospodarska aktivnost ostati prigušena i u sljedećim mjesecima. Imajući na umu sve veći utjecaj mjera pooštravanja Upravnog vijeća na domaću potražnju i zahtjevne uvjete međunarodne trgovine, stručnjaci ESB‑a u rujnu 2023. znatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta. Osim toga, premda su temeljni cjenovni pritisci i nadalje bili na visokim razinama, većina se pokazatelja počela ublažavati, a projicirana razina inflacije bez energije i hrane također je blago revidirana naniže. Na temelju svoje posuvremenjene procjene Upravno vijeće smatralo je da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima će, zadrže li se dovoljno dugo, dati znatan doprinos skorom povratku inflacije na ciljnu razinu.

Nakon deset uzastopnih povećanja kamatnih stopa Upravno vijeće odlučilo je na sastanku u listopadu zadržati ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima. Od početka povećavanja kamatnih stopa u srpnju 2022. ESB je do rujna 2023. povisio kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke s –0,50 % na 4 %. Iako se očekivalo da će inflacija ostati dugotrajno visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka, u rujnu se nastavila znatno smanjivati i spustila se na 4,3 %. To smanjenje bilo je praćeno ublažavanjem mjera temeljne inflacije. Povećani geopolitički rizici koji su se pojavili u listopadu zbog sukoba na Bliskom istoku također su dodatno naglasili važnost pristupa Upravnog vijeća koji se zasniva na podatcima pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja ograničenja ključnih kamatnih stopa monetarne politike.

Kako se godina bližila kraju, inflacija se nastavila smanjivati i u studenome je dosegnula 2,4 %. Međutim, na sastanku u prosincu Upravno vijeće procijenilo je da će zbog baznih učinaka inflacija vjerojatno ponovo privremeno rasti u kratkoročnom razdoblju. Temeljna inflacija dodatno se smanjila. Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava upućivale su na to da će se inflacija nastaviti postupno smanjivati u 2024. Domaći cjenovni pritisci istodobno su i nadalje bili povećani, ponajprije zbog snažnog rasta jediničnih troškova rada.

U tim je uvjetima Upravno vijeće na sastanku u prosincu odlučilo zadržati ključne kamatne stope nepromijenjenima.

Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je u prosincu nastaviti s normalizacijom bilance Eurosustava. Izrazilo je namjeru da u potpunosti reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a do sredine 2024., prije nego što počne smanjivati portfelj za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno do kraja godine i nakon toga obustavi reinvestiranje.

2.2. Kretanja u bilanci Eurosustava u uvjetima daljnjeg pooštravanja monetarne politike

U 2023. nastavljeno je postupno smanjivanje bilance Eurosustava započeto u 2022. s normalizacijom monetarne politike. Bilanca se dodatno smanjila jer su faza potpunoga i djelomičnog reinvestiranja u sklopu APP‑a završene u veljači odnosno u lipnju. Eurosustav je tijekom cijele godine nastavio s potpunim reinvestiranjem u sklopu PEPP‑a. Do kraja 2023. bilanca se smanjila na 6,9 bil. EUR, uglavnom zbog dospjelih operacija TLTRO III i prijevremenih otplata, a donekle i zbog početka likvidacije portfelja APP‑a.

Na kraju 2023. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine u bilanci Eurosustava iznosile su 5,1 bil. EUR, što je smanjenje od 1,2 bil. EUR u odnosu na kraj 2022. Krediti kreditnim institucijama europodručja iznosili su 6 % ukupne imovine (smanjenje u odnosu na 17 % na kraju 2022.), a na vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike odnosilo se 68 % ukupne imovine (povećanje u odnosu na 62 % na kraju 2022.). Ostala financijska imovina u bilanci uglavnom je obuhvaćala imovinu nominiranu u stranoj valuti, zlato i portfelje nominirane u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike.

Na strani obveza ukupan iznos sredstava pričuva kreditnih institucija i korištenja novčanih depozita smanjio se na 3,5 bil. EUR na kraju 2023. (s 4,0 bil. EUR na kraju 2022.) te je činio 51 % ukupnih obveza (u odnosu na 50 % na kraju 2022.). Novčanice u optjecaju bile su gotovo nepromijenjene i iznosile su 1,6 bil. EUR, što je činilo 23 % ukupnih obveza (što je povećanje u odnosu na 20 %).

Nakon najave iz prosinca 2022. Eurosustav je tijekom 2023. radio na reviziji svojega operativnog okvira za upravljanje kratkoročnim kamatnim stopama, koja je zaključena u ožujku 2024.

Grafikon 2.2.

Kretanje konsolidirane bilance Eurosustava

(mlrd. EUR)

Uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. i uključivanje bilance Hrvatske narodne banke u konsolidiranu bilancu Eurosustava povećali su ukupnu imovinu i obveze Eurosustava za 45 mlrd. EUR.

Distribucija portfelja APP‑a i PEPP‑a po kategorijama imovine i jurisdikcijama

APP obuhvaća četiri programa kupnje vrijednosnih papira: treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP), program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) i program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP). PEPP je uveden 2020. kao odgovor na pandemiju. Sve kategorije imovine prihvatljive u sklopu APP‑a također su prihvatljive za PEPP; izuzeće od zahtjeva za prihvatljivost privremeno je odobreno u sklopu PEPP‑a za vrijednosne papire koje je izdala Helenska Republika.^[25]

U prosincu 2021. Upravno vijeće potvrdilo je da namjerava postupno početi s normalizacijom monetarne politike tako što će smanjiti dinamiku kupnje vrijednosnih papira za PEPP i, nakon toga, APP. Najavilo je kraj neto kupnja vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a, a u ožujku 2022. odredilo je očekivani datum završetka neto kupnja u sklopu APP‑a. Eurosustav je 1. travnja 2022. prekinuo neto kupnje u sklopu PEPP‑a i nastavio je (u potpunosti) reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa. Od 1. srpnja 2022. prekinute su neto kupnje u sklopu APP‑a i počelo se (u potpunosti) reinvestirati samo glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Upravno vijeće potom je odlučilo smanjivati stanja Eurosustava u sklopu APP‑a umjerenom i predvidljivom dinamikom djelomičnim reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira u razdoblju od ožujka do lipnja 2023., čime je osiguralo da Eurosustav u tom razdoblju održava stalnu tržišnu prisutnost u sklopu APP‑a. Naposljetku, Upravno vijeće potvrdilo je 15. lipnja 2023. da se od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu APP‑a. U vezi s PEPP‑om potpuno reinvestiranje nastavilo se do kraja 2022. i tijekom 2023. Upravno vijeće najavilo je 14. prosinca 2023. da namjerava i nadalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a u prvoj polovini 2024. i smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno u drugoj polovini 2024., prije nego što obustavi reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju te godine. Reinvesticijske kupnje i nadalje su provođene neometano i u skladu s odgovarajućim postojećim tržišnim uvjetima.

Veličina portfelja APP‑a ostala je stabilna tijekom faze potpunog reinvestiranja od srpnja 2022. do veljače 2023. Tijekom faze djelomičnog reinvestiranja od ožujka do lipnja 2023. veličina se smanjila za 60 mlrd. EUR, prosječnom mjesečnom dinamikom od 15 mlrd. EUR, prije početka razdoblja potpunog prestanka reinvestiranja u srpnju 2023. Ukupno gledano, stanje APP‑a smanjilo se s 3,254 bil. EUR (po amortiziranom trošku) na kraju 2022. na 3,026 bil. EUR na kraju 2023. PSPP je činio najveći dio APP‑a, u iznosu od 2,403 bil. EUR, a na njega se odnosilo 79 % ukupnog stanja APP‑a na kraju godine. U sklopu PSPP‑a otkupi vrijednosnih papira uglavnom su reinvestirani u jurisdikciji u kojoj su dospjele otplate glavnice. Usto, neke nacionalne središnje banke kupile su vrijednosne papire koje su izdale nadnacionalne institucije EU‑a. Ponderirano prosječno dospijeće stanja PSPP‑a iznosilo je 7,0 godina na kraju 2023., uz određene razlike među jurisdikcijama. Na ABSPP odnosilo se manje od 1 % (13 mlrd. EUR), na CBPP3 9 % (286 mlrd. EUR), a na CSPP 11 % (324 mlrd. EUR) ukupnog stanja APP‑a na kraju godine. Kupnje korporativnih i pokrivenih obveznica određivale su se prema referentnoj vrijednosti koja odražava tržišnu kapitalizaciju svih prihvatljivih nepodmirenih korporativnih odnosno pokrivenih obveznica. Eurosustav je nastavio usmjeravati kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća na klimatski uspješnije izdavatelje i objavio je svoje prve financijske informacije povezane s klimatskim promjenama za vrijednosne papire sektora poduzeća koji se drže u sklopu CSPP‑a i PEPP‑a, kao i za portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike – vidi odjeljak 11.5. Kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a neometano su se provodile u prvoj polovini 2023. Financijska tržišta dobro su apsorbirala fazu djelomičnog reinvestiranja i prekid kupnja, pa nije došlo do većih poremećaja.

Na kraju 2023. PEPP je iznosio 1,7 bil. EUR (po amortiziranom trošku). Na pokrivene obveznice odnosilo se manje od 1 % (6 mlrd. EUR), na korporativni sektor 3 % (46 mlrd. EUR), a na javni sektor 97 % (1,614 mlrd. EUR).^[26] Ponderirano prosječno dospijeće ulaganja u vrijednosne papire javnog sektora u sklopu PEPP‑a iznosilo je 7,3 godine na kraju 2023., uz određene razlike među jurisdikcijama.

Otkupi vrijednosnih papira privatnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a dosegnuli su 80 mlrd. EUR u 2023., a otkupi vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PSPP‑a i PEPP‑a dosegnuli su 438 mlrd. EUR. Reinvestiranje u sklopu APP‑a i PEPP‑a iznosilo je 36 mlrd. EUR za vrijednosne papire privatnog sektora i 271 mlrd. EUR za vrijednosne papire javnog sektora. S obzirom na velike i neravnomjerno raspoređene otkupe, reinvestiranje vrijednosnih papira javnog sektora ujednačeno je po različitim jurisdikcijama i tijekom vremena kako bi se osigurala redovita i uravnotežena prisutnost na tržištu, uzimajući u obzir formiranje tržišnih cijena i funkcioniranje tržišta. Taj mehanizam ujednačavanja doveo je do dodatnih privremenih odstupanja ulaganja u vrijednosne papire u sklopu PEPP‑a od raspodjele u skladu s ključem kapitala Eurosustava, ali su ona uglavnom poništena do kraja razdoblja ujednačavanja, odnosno kalendarske godine u kojoj se provode otkupi.

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu PSPP‑a, CSPP‑a, CBPP3 i PEPP‑a i nadalje su bili raspoloživi za pozajmljivanje vrijednosnih papira kako bi se poduprla likvidnost tržišta obveznica i repo ugovora. Uvjeti na tržištu repo ugovora u 2023. znatno su se poboljšali u odnosu na prethodnu godinu, što se odrazilo na manji obujam kreditiranja.

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Na kraju 2023. nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava iznosio je 410 mlrd. EUR, što je smanjenje od 914 mlrd. EUR u odnosu na kraj 2022. Ta je promjena uglavnom posljedica dobrovoljnih prijevremenih otplata (312,5 mlrd. EUR) i dospijeća operacija (612,9 mlrd. EUR) u sklopu serije TLTRO III. Ponderirano prosječno dospijeće nepodmirenog iznosa operacija refinanciranja Eurosustava smanjilo se s oko 10,5 mjeseci na kraju 2022. na 5,2 mjeseca na kraju 2023.

Postupno ukidanje pandemijskih mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom

U ožujku 2022. ESB je najavio postupno ukidanje pandemijskih mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom. Te su mjere bile ključan element odgovora monetarne politike ESB‑a na pandemiju, čime je drugim ugovornim stranama olakšan pristup kreditnim operacijama Eurosustava zbog povećanja opsega prihvatljivoga kolaterala. Mjere su uglavnom bile usmjerene na privremeno smanjenje korektivnih faktora za sve kategorije imovine za točno 20 % i privremeno proširenje okvira za dodatna kreditna potraživanja koje su provele neke nacionalne središnje banke.

Postupno ukidanje započelo je u srpnju 2022. U drugom koraku, koji je započeo 29. lipnja 2023., u potpunosti je ukinuto privremeno smanjenje korektivnih faktora za utrživu i neutrživu imovinu i proveden je novi plan primjene korektivnih faktora, čime je razina tolerancije rizika ESB‑a za kreditne operacije vraćena na pretpandemijsku razinu.^[27]

Treći korak u postupnom ukidanju pandemijskih mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom bit će sveobuhvatno preispitivanje okvira za dodatna kreditna potraživanja. Neke nacionalne središnje banke ukinule su svoje nacionalne okvire za dodatna kreditna potraživanja u cijelosti ili djelomično tijekom 2023. ili prije te godine.^[28] ESB je u studenome 2023. najavio prestanak prihvatljivosti kratkoročnih dužničkih instrumenata koji se upotrebljavaju kao kolateral u skladu sa smjernicom o privremenim mjerama koje se odnose na kolateral^[29], kao i nekih posebnih obilježja okvira za dodatna kreditna potraživanja. Osim toga, odlučio je ponovo uvesti minimalni iznos od 25,000 EUR za domaća kreditna potraživanja koja su prihvaćena kao kolateral za domaću uporabu te produljiti valjanost okvira za dodatna kreditna potraživanja s preostalim obilježjima najmanje do kraja 2024. Te će se odluke provoditi tijekom 2024.

U rujnu 2023. odgovarajući kreditni rejting Helenske Republike povećan je s 4. stupnja na 3. stupanj kreditne kvalitete na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava (s BB+ na BBB–), čime su svi dužnički instrumenti koje je izdala središnja država Helenske Republike dosegnuli razinu investicijskog rejtinga.^[30] Stoga se na dužničke instrumente koje je izdala središnja država Helenske Republike, na koje je prethodno primijenjeno izuzeće iz smjernice o privremenim mjerama koje se odnose na kolateral, od rujna 2023. primjenjuju kriteriji prihvatljivosti u skladu s općim okvirom za kolateral.

Kretanja prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira i mobiliziranoga kolaterala

Nominalni iznos prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira povećao se za 1,2 bil. EUR u 2023. i na kraju godine dosegnuo je razinu od 18,3 bil. EUR (Grafikon 2.3.). Vrijednosni papiri središnje države i nadalje su najveća kategorija imovine (9,9 bil. EUR). Ostale kategorije imovine obuhvaćale su korporativne obveznice (1,9 bil. EUR), pokrivene bankovne obveznice (1,8 bil. EUR) i neosigurane bankovne obveznice (2 bil. EUR). Na obveznice regionalnih država (603 mlrd. EUR), vrijednosne papire osigurane imovinom (600 mlrd. EUR) i ostale utržive vrijednosne papire (1,4 bil. EUR) odnosio se relativno mali dio skupa prihvatljivih vrijednosnih papira.

Grafikon 2.3.

Kretanja prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira

(mlrd. EUR)

Između prilagodbe kamatnih stopa koje su se primjenjivale na TLTRO III u studenome 2022. i na kraju 2023. druge ugovorne strane otplatile su 80 % svojih nepodmirenih kredita, što je bilo praćeno znatnim smanjenjem mobiliziranoga kolaterala u iznosu većem od 900 mlrd. EUR (Grafikon 2.4.). Nakon prijevremenih otplata između studenoga 2022. i siječnja 2023. druge ugovorne strane posebno su demobilizirale državne obveznice, koje imaju relativno visoke oportunitetne troškove i mogu se upotrijebiti za privatno repo financiranje. Tijekom 2023. demobilizirale su i više od 250 mlrd. EUR pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom. Dospijeće operacije TLTRO III u lipnju 2023. bilo je praćeno i velikim smanjenjem mobiliziranoga kolaterala (oko 300 mlrd. EUR), što je odgovaralo iznosu 60 % neto kredita otplaćenih toga dana. Međutim, dvije trećine smanjenja mobiliziranoga kolaterala posljedica je djelomičnog ukidanja pandemijskih mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom, posebno zbog postupnog ukidanja određenih skupova dodatnih kreditnih potraživanja u Francuskoj i ukidanja preostalog smanjenja korektivnog faktora od 10 %.

Grafikon 2.4.

Kretanja mobiliziranoga kolaterala

(mlrd. EUR)

2.3. Upravljanje financijskim rizicima instrumenata monetarne politike

Eurosustav kontinuirano upravlja financijskim rizicima povezanima s provođenjem svojih operacija monetarne politike. Njegova funkcija upravljanja rizicima nastoji ostvariti učinkovitost rizika, odnosno ostvariti ciljeve monetarne politike s najmanje rizika.^[31]

ESB je nekoliko puta povećao ključne kamatne stope u 2023. kako bi potaknuo povratak inflacije na srednjoročni cilj Upravnog vijeća od 2 %. To je povećalo trošak obveza u bilancama središnjih banaka Eurosustava, dok su prihodi ostvareni od vrijednosnih papira iz portfelja APP‑a i PEPP‑a te operacija TLTRO III ostali niski. Zbog toga su ostvareni negativni kamatni prihodi, koji se djelomično mogu nadoknaditi financijskim zaštitnim slojevima stvorenima tijekom prethodnih godina. Ako se ti zaštitni slojevi u cijelosti iskoriste, svi preostali gubitci evidentiraju se u bilancama. Međutim, ti se gubitci mogu nadoknaditi budućom dobiti i ne utječu na sposobnost središnjih banaka Eurosustava da učinkovito posluju. Očekuje se da će se neusklađenost imovine i obveza Eurosustava smanjivati tijekom vremena, što će poboljšati njegove račune dobiti i gubitka.^[32]

Glavne promjene okvira za upravljanje rizicima Eurosustava u 2023. bile su daljnja diversifikacija njegovih izvora za kreditnu procjenu i snažnije usmjeravanje kupnja vrijednosnih papira sektora poduzeća na klimatski uspješnije izdavatelje.

Daljnja diversifikacija izvora za kreditnu procjenu

Godinu 2023. obilježilo je prihvaćanje dodatnih izvora za kreditnu procjenu unutar okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF). ECAF je okvir za upravljanje rizicima koji primjenjuje Eurosustav za smanjenje kreditnog rizika imovine koja se upotrebljava u operacijama monetarne politike. Njime se definiraju postupci, pravila i tehnike koji osiguravaju da sva prihvatljiva imovina kontinuirano ispunjava zahtjeve Eurosustava u vezi s visokim kreditnim standardima. To uključuje procjenu, prihvaćanje i praćenje različitih vrsta izvora za kreditnu procjenu.

U travnju 2023. Upravno vijeće odlučilo je prihvatiti interni sustav za kreditnu procjenu središnje banke Bank of Greece, u kojemu se kao izvor za kreditnu procjenu upotrebljavaju procjene grčkih pravnih subjekata iz nefinancijskog sektora. Te se procjene sada mogu upotrijebiti za utvrđivanje prihvatljivosti kreditnih potraživanja od grčkih nefinancijskih društava kao kolaterala za kreditne poslove Eurosustava i za utvrđivanje korektivnih faktora za ta potraživanja. Unutarnji sustav procjene središnje banke Bank of Greece jedan je od devet nacionalnih sustava za kreditnu procjenu središnjih banaka koje Upravno vijeće trenutačno prihvaća.

U studenome je Upravno vijeće odlučilo prihvatiti Scope Ratings GmbH kao vanjsku instituciju za procjenu kreditnog rizika (VIPKR), nakon temeljite procjene zahtjeva tog društva koju je Eurosustav proveo na temelju svojih kriterija za prihvaćanje VIPKR‑a. U procjeni su obuhvaćeni kvantitativni i kvalitativni kriteriji, kao i sve relevantne nadzorne povratne informacije Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Rejtinzi koje dodijeli Scope Ratings upotrebljavat će se zajedno s rejtinzima već prihvaćenih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika (DBRS Morningstar, Fitch Ratings, Moody’s i S&P Global Ratings) za utvrđivanje prihvatljivosti imovine kao kolaterala za operacije monetarne politike i korektivnih faktora koji se trebaju primijeniti, nakon završetka postupka integracije rejtinga koje je dodijelio Scope Ratings u IT infrastrukturu Eurosustava.

Upravljanje rizicima kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a

U 2023. nastavilo se provoditi reinvestiranje glavnice dospjelih vrijednosnih papira za potrebe monetarne politike u sklopu PEPP‑a te, do kraja lipnja, i u sklopu APP‑a. Financijskim rizicima tih programa upravlja se na temelju specifičnih okvira za kontrolu financijskih rizika kojima se uzimaju u obzir ciljevi politike programa kao i obilježja i profili rizičnosti različitih vrsta vrijednosnih papira koji su kupljeni. Ti okviri sastoje se od kriterija prihvatljivosti, procjena kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, okvira za određivanje cijena, referentnih vrijednosti i ograničenja. Primjenjivali su se na neto kupnje vrijednosnih papira, a nastavljaju se primjenjivati na reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira kao i na stanja vrijednosnih papira dokle su god u bilanci Eurosustava. Ključni elementi tih okvira, koji su sažeto prikazani u odjeljku 2.3. Godišnjeg izvješća ESB‑a za 2022., Tablica 2.1., i nadalje su primjenjivi. U vezi s vrijednosnim papirima sektora poduzeća Eurosustav je primijenio snažnije usmjeravanje reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira na klimatski uspješnije izdavatelje od početka djelomičnog reinvestiranja u sklopu APP‑a u ožujku 2023.

Okvir 3.
Kretanje viška likvidnosti i njegov učinak na eursku kamatnu stopu na neosiguranom tržištu

U ovom se okviru istražuju posljedice smanjenja bilance Eurosustava na eursko tržište novca. Smanjenje viška likvidnosti koje je posljedica smanjenja bilance nije narušilo prijenos promjena ključnih kamatnih stopa ESB‑a na kamatne stope na neosiguranom tržištu novca. Međutim, asimetrija se pojavila u 2023. kao reakcija na razliku između eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) i kamatne stope ESB‑a na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, koja je slabije reagirala na ponovnu apsorpciju viška likvidnosti nego na prethodnu injekciju likvidnosti. Preliminarna analiza upućuje na to da je ta pojava vjerojatno privremena.

Novo pooštravanje monetarne politike smanjilo je likvidnost.

Budući da kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke više nije bila negativna i zbog prilagođavanja uvjeta za operacije TLTRO III, višak likvidnosti pao je s 4,4 bil. EUR 27. srpnja 2022. na 3,3 bil. EUR 31. prosinca 2023. (Grafikon A, panel a)). Do smanjenja od 1,1 bil. EUR došlo je ponajprije zbog otplate iznosa od 1,7 bil. EUR koji su banke pozajmile u sklopu operacije TLTRO III. Dospijeće vrijednosnih papira Eurosustava u sklopu APP‑a također je pridonijelo tom smanjenju, pri čemu je otkupima koji nisu bili reinvestirani apsorbirano 0,3 bil. EUR. S druge strane, zbog kretanja autonomnih činitelja višak likvidnosti od 0,9 bil. EUR oslobođen je natrag u sustav, što je bilo posljedica smanjivanja depozita koji se ne odnose na operacije monetarne politike koje institucionalni klijenti drže kod Eurosustava. Smanjivanje se odvijalo postupno, nakon usklađivanja remuneracije tih depozita.

Niža likvidnost nije smanjila razliku između €STR‑a i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke.

Povijesni podatci upućuju na to da bi znatno smanjenje viška likvidnosti trebalo dovesti do smanjenja razlike između €STR‑a i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke. Međutim, nedavno smanjenje viška likvidnosti nije dovelo do smanjenja te razlike (Grafikon A, panel b)), koja se povećavala do druge polovine 2022. i potom se stabilizirala na oko –10 baznih bodova od studenoga 2022. nadalje. Odstupanje od povijesnih obrazaca otvorilo je pitanje je li riječ o privremenoj pojavi ili o strukturnoj promjeni.

Grafikon A

Kretanje viška likvidnosti

a) višak likvidnosti i komponente	b) višak likvidnosti i razlika između €STR‑a i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke
(bil. EUR)	(os x: višak likvidnosti u bil. EUR, os y: razlika u baznim bodovima)

Pokretači

Učinkovita deaktivacija sustava dviju naknada za pričuve radi remuneracije viška pričuva banaka dovela je u srpnju 2022. do toga da je višak likvidnosti u iznosu od 1 bil. EUR postao dostupan za trgovanje (Grafikon B, panel a)). U razdoblju negativnih kamatnih stopa, a nakon uvođenja sustava dviju naknada za pričuve u listopadu 2019., višak likvidnosti koji je bio stvarno dostupan za trgovanje bio je niži od ukupnog iznosa viška likvidnosti, s obzirom na to da je na višak likvidnosti koji se drži kod Eurosustava dobro utjecala povoljna naknada, odnosno bio je izuzet od negativnih kamatnih stopa. Kraj negativnih kamatnih stopa monetarne politike u srpnju 2022. eliminirao je tu prednost. Oslobađanje dodatnih sredstava kojima se može trgovati pridonijelo je, među ostalim, trgovanju banaka neosiguranim prekonoćnim depozitima.

Prema skupu podataka statističkih izvješća o tržištima novca (MMSR) neosigurano zaduživanje poraslo je s prosječnoga dnevnog iznosa od 120 mlrd. EUR tijekom razdoblja negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke u 2021. i 2022. na 210 mlrd. EUR krajem 2023., pri čemu je povećanje obuhvaćalo sve sektore drugih ugovornih strana (Grafikon B, panel b)). Povratak na pozitivne stope i kraj sustava dviju naknada za pričuve doveli su tako do znatnog povećanja ponude u neosiguranom segmentu.

U uvjetima viška ponude na banke je povoljno djelovala veća tržišna moć u pregovorima o kamatnim stopama s klijentima, što je vidljivo u većoj disperziji stopa s obzirom na njihove doprinose izračunu €STR‑a, pri čemu je većina djelovala u pravcu smanjenja te stope. Ulagači koji osiguravaju sredstva prednost su davali kratkim rokovima dospijeća jer su očekivali da će ESB povećati kamatne stope, dok je sklonost banaka prema kratkim dospijećima bila ograničena jer ta dospijeća ne djeluju povoljno na regulatorne likvidnosne parametre, a ujedno su skup način povećanja ukupne bilance. Banke su stoga sklone zaračunavati premiju deponentima kako bi nadoknadile negativan učinak depozita na svoj omjer financijske poluge. Premija je stvorila pritiske na smanjenje €STR‑a, posebno na izvještajne datume na kraju tromjesečja i godine.

Grafikon B

Aktivnost trgovanja

a) višak likvidnosti raspoloživ za trgovanje i razlika između €STR‑a i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke	b) neosigurano zaduživanje prema sektoru druge ugovorne strane
(lijevo: višak likvidnosti u bil. EUR, desno: razlika u baznim bodovima)	(mlrd. EUR)

Nesmanjena razlika može biti privremena pojava.

Zaključno, izostanak smanjenja razlike između €STR‑a i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke mogao bi biti privremena pojava jer u uvjetima viška ponude banke zadržavaju tržišnu moć pregovaranja o cijeni kratkoročnih depozita kako bi se pokrili učinci na regulatorne omjere. Može ipak doći do ponovnog usklađenja €STR‑a i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke jer će se razine viška likvidnosti nastaviti smanjivati, što bi moglo promijeniti ravnotežu moći između potražnje za gotovinom i njezine ponude.

3. Europski financijski sektor: otporan, ali djeluje u nestabilnom okružju financijske stabilnosti

Banke u europodručju pokazale su se otpornima u 2023., osobito u okolnostima propasti banaka u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj. Na njih je povoljno utjecao napredak ostvaren u nekoliko područja, zajedno s kontinuiranim nadzornim djelovanjem. Okružje financijske stabilnosti ipak je i nadalje bilo nestabilno jer su stroži uvjeti financiranja stvarali izazove za realno gospodarstvo i financijski sektor. Nacionalna tijela nastavila su provoditi ili pooštravati makrobonitetne zaštitne slojeve kako bi povećala snagu bankarskog sektora. Nadalje, regulatorni okviri za banke, kao i za financijsku infrastrukturu i inovacije, dodatno su poboljšani kako bi se povećala dugoročna otpornost financijskog sustava.

3.1. Okružje financijske stabilnosti u 2023.

Okružje financijske stabilnosti u europodručju i nadalje je bilo nestabilno tijekom 2023., što je bilo posljedica kombinacije izazova povezanih s visokom inflacijom, strožim uvjetima financiranja, slabijim izgledima za rast i novim geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku koje su pojačavale utjecaj kontinuiranog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine. U ožujku 2023. propast banaka u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj izazvala je snažan, ali naposljetku kratkotrajan, financijski šok zbog odlučnih mjera politike koje su dovele do brzog preusmjeravanja pozornosti s pitanja financijske stabilnosti na druge izazove, kao što su posljedice viših kamatnih stopa i negativni rizici za rast. Rast kamatnih stopa monetarne politike ESB‑a nastavio je postupno povećavati troškove financiranja za sve sektore gospodarstva. Međutim, zbog produljenja razdoblja fiksiranja kamatne stope za kredite odobrene u prethodnim godinama, uz otporna tržišta rada i akumuliranu štednju, prigušen je utjecaj koji su veći troškovi zaduživanja dužnika imali na kreditni rizik tijekom godine. Sveukupno gledano, kvaliteta imovine banaka europodručja ostala je snažna, ali su gubitci banaka po kreditima počeli rasti, iako s niskih razina, a subjekti iz sektora nebankarskoga financijskog posredovanja i nadalje su se suočavali s povišenim kreditnim rizikom povezanim s povećanim brojem smanjenja rejtinga u njihovim obvezničkim portfeljima.

Države europodručja, koje su prethodnih godina zadržavale niske kamatne stope i u kontekstu ESB‑ova instrumenta zaštite transmisije, zabilježile su sveobuhvatno povećanje troškova financiranja u 2023., uz ograničenu disperziju među državama tijekom godine. Međutim, s obzirom na to da su države suočene s potrebom reprogramiranja dospjelog duga po višim kamatnim stopama, njihovi troškovi financiranja i nadalje su osjetljivi na kretanje fiskalnih fundamenata, posebice na rizik od fiskalnog odstupanja, što bi moglo ponovo potaknuti zabrinutost glede održivosti državnog duga. Istodobno, bilo kakva neopravdana, neuredna dinamika na tržištu državnog duga može biti spriječena fleksibilnošću u reinvestiranju vrijednosnih papira kupljenih u sklopu ESB‑ova hitnog programa kupnje zbog pandemije i ESB‑ovim instrumentom zaštite transmisije, ako su ispunjeni potrebni uvjeti.

Slično tome, prije i tijekom pandemije niske kamatne stope povoljno su djelovale na korporativni sektor, a njegove zarade ostvarile su dobre rezultate u 2023. Ranjivosti poduzeća porasle su zbog slabljenja utjecaja oporavka, pooštravanja uvjeta kreditiranja i porasta troškova servisiranja duga. Broj propalih poduzeća počeo je rasti tijekom godine, iako je općenito još bio malen. Poduzeća iz sektora nekretnina bila su osobito ranjiva zbog kontinuiranog pada na tržištu poslovnih nekretnina u europodručju.

Sektor kućanstava suočio se s pogoršanjem sposobnosti otplate duga u 2023. zbog rasta kamatnih stopa i kontinuirane korekcije na tržištima stambenih nekretnina. Snažan rast troškova zaduživanja od početka ciklusa pooštravanja monetarne politike očito je negativno utjecao na potražnju za hipotekarnim kreditima. Bez obzira na to, snažno tržište rada i ograničenja na strani ponude stambenih nekretnina podupirali su uredno hlađenje tržišta stambenih nekretnina. Ipak, i nadalje povišena vrednovanja upućuju na to da bi se ranjivosti mogle ostvariti u slučaju nekontroliranih korekcija cijena.

Ako se izuzme nekoliko epizoda kolebljivosti u 2023., čini se da se ukupno određivanje cijena na financijskim tržištima tijekom godine temeljilo na optimističnim očekivanjima glede budućih makrofinancijskih izgleda te se stoga smatralo osjetljivim na negativna iznenađenja. Premda se činilo da su premije za rizik na tržištu korporativnih obveznica dobro usklađene s povijesnim obrascima, te su premije bile znatno snižene na tržištu vlasničkih vrijednosnih papira. Zbog neuobičajeno slabe reakcije cijena dionica na rast kamatnih stopa smatralo se da bi vlasnički vrijednosni papiri postali ranjivi na iznenadno ponovno određivanje cijena ako bi se pokazalo da su nepovoljni učinci usporavanja gospodarskog rasta na profitabilnost poduzeća veći nego što su ulagači očekivali. Osim toga, raspoloženje prema tržišnom riziku i nadalje je bilo vrlo osjetljivo na daljnja iznenađenja povezana s izgledima za inflaciju, rast i, u širem smislu, kretanja monetarne politike.

Stopa redovnoga osnovnoga kapitala banaka europodručja iznosila je 15,6 % u trećem tromjesečju 2023. To je bilo blizu najviše razine od početka europskoga nadzora banaka, a odražavalo je veću profitabilnost i smanjenje rizika u portfeljima banaka. Snažni zaštitni slojevi kapitala i likvidnosti pridonijeli su očuvanju povjerenja u bankovni sustav europodručja tijekom napetosti izazvanih propašću banaka u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj početkom godine. Usto, povrat na kapital banaka europodručja dodatno je porastao, na 10,0 %, što je njegova najviša razina u više od desetljeća, pod utjecajem povećanih neto kamatnih marža jer su prinosi na imovinu rasli brže od troška financiranja. Premda su zarade banaka bile pod utjecajem tih povoljnih činitelja, vjerojatno su bile izložene riziku triju nepovoljnih činitelja: (1) kombinacije više inflacije, povećanih troškova servisiranja duga i pogoršanja makroekonomskog okružja koje bi moglo negativno utjecati na kvalitetu imovine banaka, što se već počelo ostvarivati s početnim naznakama povećanja stopa neispunjavanja obveza i dospjelih neplaćenih obveza, (2) pooštravanja standarda odobravanja kredita, što je dovelo do smanjenja potražnje za kreditima i pada tokova novoga kreditiranja na najniže razine od 2015. i (3) troškova financiranja, za koje se činilo da će porasti s obzirom na početak rasta agregatnih kamatnih stopa na depozite, osobito za oročene depozite, i troškova tržišnog financiranja koji su počeli poskupljivati. Bez obzira na te izazove, rezultati testiranja otpornosti na stres u cijelom području EU‑a koje je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) provelo 2023. potvrdili su da bi se moglo očekivati da će banke ostati otporne na izrazito nepovoljne šokove.

Sektor nebankarskoga financijskog posredovanja ostao je relativno stabilan u 2023. uz kontinuirane priljeve u fondove državnih obveznica i fondove korporativnih obveznica s investicijskim rejtingom. To je pridonijelo povećanju apsorpcije duga koji su izdale države i poduzeća. Istodobno su subjekti iz sektora nebankarskoga financijskog posredovanja tijekom godine aktivno smanjivali ukupnu izloženost kreditnom riziku kontinuiranim procesom smanjivanja rizika, a ravnotežu u svojim investicijskim portfeljima ponovo su uspostavili usmjeravanjem prema relativno sigurnijoj imovini. Unatoč tome, ostali su osjetljivi na kreditni rizik. Zbog visoke razine gospodarske neizvjesnosti i pooštrenih uvjeta financiranja sektor nebankarskoga financijskog posredovanja potencijalno je bio izložen riziku od gubitaka od usklađivanja vrijednosti zbog smanjenja rejtinga obvezničkih portfelja, kao i zbog neispunjavanja obveza. Također je i nadalje bio izložen likvidnosnom riziku, a gotovinske pričuve u dioničkim i obvezničkim fondovima ostale su niske u okolnostima pooštravanja uvjeta financiranja. Općenito, s obzirom na to da je likvidna imovina u segmentima sektora nebankarskoga financijskog posredovanja ostala slaba, postojao je rizik da iznenadni odljevi investicijskih fondova, veliki maržni pozivi ili prestanak važenja polica osiguranja dovedu do prisilne prodaje imovine. Investicijski fondovi za nekretnine i nadalje su bili posebno izloženi gubitcima od usklađivanja vrijednosti i odljevima ulagača, osobito s obzirom na izazove u sektoru poslovnih nekretnina. Nestabilnost u tom segmentu posebno je zabrinjavajuća zbog njegove važnosti za sektor nekretnina i mogućnosti da poveća rizike za taj sektor.

Banke, fondovi i osiguravatelji u europodručju i u 2023. su se suočavali s izazovima povezanima s klimatskim promjenama. Rizik za kibersigurnost također je zahtijevao pomno praćenje. Sve veća učestalost prirodnih katastrofa velikih razmjera kao posljedica klimatskih promjena i sve veći razmjer povezanih gubitaka također su doveli do povećanja cijena osiguranja u uvjetima ograničene dostupnosti osiguranja od klimatskih nepogoda.^[33] To je naglasilo rizik od povećane učestalosti klimatskih šokova koji pogoršavaju izazove glede profitabilnosti s kojima se suočavaju neživotni osiguravatelji i povećavaju postojeće nedostatke u zaštiti (udio gospodarskih gubitaka koji nisu pokriveni osiguranjem), što bi moglo nepovoljno utjecati na makroekonomsku situaciju i financijsku stabilnost.

3.2. Makrobonitetna politika: očuvanje otpornosti financijskog sektora u turbulentnim makrofinancijskim uvjetima

ESB ima zadaću procjenjivati makrobonitetne kapitalne mjere koje za banke predlažu nacionalna tijela u državama koje sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu. Važno je naglasiti da je ESB ovlašten primijeniti i strože kapitalne mjere ako to bude potrebno. ESB‑ovo pomno praćenje nacionalnih makrobonitetnih politika u 2023. nije utvrdilo potrebu za tim jer je nekoliko država već provelo nove makrobonitetne mjere ili pooštrilo postojeće kako bi ojačale otpornost svojih bankovnih sustava na akumulirane ranjivosti i negativne rizike.

Očuvanje otpornosti financijskog sustava i promicanje ciljanih mjera makrobonitetne politike

Zabrinutosti povezane s financijskom stabilnošću u 2023. preusmjerene su prema implikacijama viših kamatnih stopa i negativnih rizika za rast. S makrobonitetnog stajališta pooštravanje uvjeta financiranja prouzročilo je nastavak pada financijskog ciklusa, ali sistemski rizici nisu se materijalizirali. Pritom su kapitalne pozicije banaka ostale snažne, iako se razina raspoloživoga kapitala iznad regulatornih zahtjeva razlikovala među bankama i državama, a ograničenja u ponudi kredita nisu bila povezana s kapitalnim zahtjevima banaka. U idućem bi razdoblju viši troškovi servisiranja duga i pogoršano makroekonomsko okružje mogli dovesti u pitanje sposobnost nefinancijskih sektora da otplaćuju dug i postupno narušiti kvalitetu imovine banaka. Zajedno s manjim obujmom kreditiranja i rastućim troškovima financiranja, to bi moglo negativno utjecati na profitabilnost i otpornost banaka.

U tim su uvjetima nacionalna tijela u 2023. nastavila pooštravati makrobonitetnu politiku kako bi povećala otpornost banaka. Tome su pridonijeli profitabilnost banaka i njihov raspoloživ kapital iznad regulatornih zahtjeva, koji je i nadalje bio prosječno visok unatoč zahtjevnom makrofinancijskom okružju. Neka nacionalna tijela aktivirala su protuciklički zaštitni sloj kapitala radi rješavanja ranjivosti povezanih s povećanjem kreditnog rizika i stvaranja više makrobonitetnog prostora u obliku zaštitnih slojeva kapitala koji se mogu osloboditi. U 2023. godini osam država uvelo je ili pooštrilo protuciklički zaštitni sloj, čime je ukupan broj država koje su do kraja godine uvele ili najavile pozitivnu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja porastao na 14. Usto, ukupno 11 država uvelo je ili najavilo opći ili sektorski zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik,^[34] a na banke u deset država primjenjivali su se povećani zaštitni slojevi za ostale sistemski važne institucije, djelomično i zbog ESB‑ove revidirane metodologije određivanja donje granice.^[35] Naposljetku, 15 država nastavilo je provoditi mjere usmjerene na korisnike kredita kako bi se spriječilo banke da prekomjerno preuzimaju rizike u kreditiranju kućanstava.

ESB je u 2023. objašnjavao svoje analize i stajališta u vezi s temama makrobonitetne politike. U poglavljima o makrobonitetnoj politici u izdanjima Pregleda financijske stabilnosti iz svibnja i studenoga istaknuta je važnost očuvanja makrobonitetnih zaštitnih slojeva u slučaju pogoršanja uvjeta u bankarskom sektoru.^[36] Objašnjeno je i zašto su postojeće mjere usmjerene na korisnike kredita trebale ostati na snazi i nastaviti djelovati kao strukturni zaštitni mehanizmi kako bi se osiguralo da se standardi kreditiranja ne pogoršaju i da dužnici ostanu otporni. Nadalje, ocijenjeno je da bi visoke razine profitabilnosti bankarskog sektora mogle pružiti priliku nekim državama da provedu dodatna ciljana povećanja makrobonitetnih zaštitnih slojeva, pod uvjetom da se izbjegnu prociklički učinci. Posljednje, ali ne i manje važno, ESB je izdao mišljenja u kojima se objašnjava zašto bi uvođenje izvanrednih poreza na kreditne institucije u nekim državama moglo imati negativne posljedice za financijsku stabilnost.^[37]

ESB je jedno izdanje svojega Makrobonitetnog biltena posvetio raspravi o mogućoj primjeni pozitivne neutralne stope za protuciklički zaštitni sloj. Općenito gledano, iskustvo iz pandemije upućuje na to da je potrebno ojačati ulogu makrobonitetnih zaštitnih slojeva kapitala koji se mogu osloboditi kako bi se djelotvorno odgovorilo na nepovoljne sistemske šokove koji se mogu pojaviti neovisno o poziciji države u financijskom ili gospodarskom ciklusu. Do kraja 2023. šest je država provelo ili najavilo okvir za utvrđivanje pozitivne neutralne stope.^[38] Ti su se okviri zasnivali na različitim pristupima, što je dovelo do različitih pozitivnih neutralnih stopa. U srednjoročnom razdoblju bilo bi poželjno imati usklađeniji pristup određivanju pozitivnih neutralnih stopa u državama koje sudjeluju u bankovnoj uniji jer bi se time povećali dosljednost i učinkovito kreiranje politika, a istodobno bi se omogućila dovoljna nacionalna fleksibilnost. Što se tiče sektora nebankarskoga financijskog posredovanja, ESB je nastavio pozivati na sveobuhvatan skup mjera politike za holističko rješavanje ranjivosti u tom sektoru. Te bi mjere trebale uzeti u obzir postojeće okvire i temeljiti se na snažnoj međunarodnoj koordinaciji.

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

U 2023. ESB je pružao analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku Tajništvu Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Posebice, ESB je bio supredsjedatelj Radne skupine ESRB‑a za instrumente (engl. Instruments Working Group, IWG), Radne skupine za analizu (engl. Analysis Working Group, AWG) i Radne skupine za testiranje otpornosti na stres, kao i projektnog tima ESB‑a i ESRB‑a za praćenje klimatskog rizika. Također je bio supredsjedatelj agilnim timovima osnovanima u okviru Skupine AWG / Skupine za makrobonitetnu analize (engl. Macroprudential Analysis Group, MPAG) i IWG‑a / Skupine za makrobonitetnu politiku (engl. Macroprudential Policy Group, MPPG) o utjecaju više inflacije i rasta kamatnih stopa na financijsku stabilnost te agilnog tima AWG‑a/MPAG‑a za sistemsku likvidnost.

ESB je također podržao rad ESRB‑a na: (1) makrobonitetnim alatima za kiberotpornost,^[39] (2) sistemskim implikacijama i opcijama politike glede kriptoimovine i decentraliziranih financija,^[40] (3) praćenju ranjivosti povezanih s nebankarskim financijskim posredovanjem,^[41] (4) opcijama politike za rješavanje rizika povezanih s dugom poduzeća i investicijskim fondovima za nekretnine,^[42] (5) ranjivostima u sektoru poslovnih nekretnina, o čemu je ESRB objavio preporuku^[43] i (6) makrobonitetnim okvirima za upravljanje klimatskim rizikom.^[44] Podrobnije informacije o ESRB‑u mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u njegovim godišnjim izvješćima.

3.3. Mikrobonitetne aktivnosti za osiguranje sigurnosti i stabilnosti pojedinih banaka

Bez obzira na izazovno makroekonomsko okružje, europske banke ostale su otporne tijekom 2023., među ostalim i nakon previranja u ožujku, do kojega je došlo zbog propasti nekih regionalnih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama, a u Europi je dosegnulo vrhunac UBS‑ovim preuzimanjem banke Credit Suisse pod nadzorom švicarskih nadležnih tijela. U posebnom postupku prikupljanja podataka koji su proveli ESB i EBA banke su iskazale neto nerealizirane gubitke od dužničkih vrijednosnih papira u iznosu od 73 mlrd. EUR po knjigovodstvenoj vrijednosti. Taj se iznos smatrao ograničenim u usporedbi s vrijednostima iskazanima u Sjedinjenim Američkim Državama. Poboljšana kvaliteta i profitabilnost imovine pomogle su bankama da podnesu snažan pad gospodarske aktivnosti u nepovoljnom scenariju ESB‑ova testiranja otpornosti na stres u 2023. Ta se ukupna otpornost može pripisati naporima banaka tijekom godina, diversificiranom financiranju i okružju dobre likvidnosti te kontinuiranom nadzornom djelovanju ESB‑a, primjerice, radu na kamatnom riziku u knjizi banke od 2021. U postupku nadzorne provjere i ocjene (SREP) u 2023. ukupna ocjena na temelju SREP‑a ostala je uglavnom nepromijenjena. Zahtjevi u sklopu drugog stupa za redovni osnovni kapital određeni su na prosječno 1,2 %, u odnosu na 1,1 % u 2022.

Bez obzira na rezultate SREP‑a i unatoč rekordnoj profitabilnosti europskih banaka u 2023., ESB smatra da nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Postupno sve jači prijenos učinka kamatnih stopa monetarne politike na kamatne stope banaka na depozite i općenitije povećanje troškova financiranja banaka te pogoršanje kvalitete imovine u sektoru nekretnina i drugim sektorima osjetljivima na promjene kamatnih stopa mogli bi ugroziti održivost visoke dobiti. Nadzorne aktivnosti ESB‑a i nadalje su usmjerene na trajne slabosti u upravljanju rizicima, unutarnjem upravljanju i unutarnjim kontrolama te na nove rizike.

Tijekom 2023. nadzor banaka ESB‑a u većoj se mjeri zasnivao na riziku i postao je učinkovitiji. Na osnovi svojega internog rada i preporuka stručne skupine ESB je uveo novi okvir tolerancije rizika kojim se nadzorna tijela ovlašćuju da svoje aktivnosti prilagode i odrede prioritete u skladu s pojedinačnom situacijom banke pod njihovim nadzorom umjesto da primjenjuju jednak pristup za sve. Isto tako, uveden je novi višegodišnji okvir za procjenu SREP‑a, koji nadzornim tijelima omogućuje bolju prilagodbu intenziteta i učestalosti njihovih analiza. ESB je također počeo razvijati pravodobnije i odlučnije postupke eskalacije na temelju cijele lepeze nadzornih alata, uključujući periodične penale, primjerice, u području klimatskih i okolišnih rizika.^[45]

ESB je 2023. sankcionirao tri banke.^[46]

U prosincu 2023. ESB je objavio nadzorne prioritete u razdoblju od 2024. do 2026., koji su usmjereni na: (1) jačanje otpornosti na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove, (2) ubrzavanje učinkovitog otklanjanja nedostataka u unutarnjem upravljanju klimatskim i okolišnim rizicima i (3) daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji čvrstih okvira za operativnu otpornost.

U sklopu kontinuiranih nastojanja da poboljša transparentnost ESB je u 2023. objavio: (1) svoj pristup u četiri koraka za utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa na temelju pojedinačnih rizika, (2) metodologiju SREP‑a za kreditni rizik i metodologiju SREP‑a za tržišni rizik za primjenu u ciklusu 2024. i (3) Vodič o postupcima povezanima s kvalificiranim udjelima, a u siječnju 2024. objavio je posuvremenjenu verziju Nadzornog priručnika, koji je posljednji put objavljen 2018.

U travnju 2023. ESB je, zajedno s Jedinstvenim sanacijskim odborom, pozdravio niz zakonodavnih izmjena europskog okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita koje je predložila Europska komisija.

U listopadu 2023. Claudia Buch imenovana je novom predsjednicom Nadzornog odbora ESB‑a u skladu s uspostavljenim institucijskim postupkom odabira.

Podrobnije informacije mogu se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2023.

3.4. Doprinos ESB‑a inicijativama politike EU‑a i inicijativama međunarodne politike

U 2023. ostvaren je daljnji napredak u poboljšanju regulatornog okvira za financijski sektor. Glavna postignuća bila su: (1) dogovor o provedbi konačnih reforma Basel III u EU‑u, (2) inicijative za rješavanje rizika povezanih s klimatskim promjenama i (3) prijedlog za jačanje okvira EU‑a za upravljanje krizama i osiguranje depozita. Važan napredak ostvaren je i u reguliranju kriptoimovine i poboljšanju regulative o tržišnoj infrastrukturi, primjerice, glede središnjega kliringa.

Poboljšanje regulatornog okvira za banke

ESB je u 2023. nastavio podupirati pregovore o paketu bankovnih propisa EU‑a, koji obuhvaća niz izmjena uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR)^[47] i direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD)^[48] s ciljem provedbe konačnih reforma Basel III u EU‑u. U prosincu su pripremna tijela Europskog parlamenta i Vijeća EU‑a prihvatila paket bankovnih propisa EU‑a. Donošenje konačnih tekstova CRR‑a i CRD‑a očekuje se do kraja travnja 2024., odnosno nakon završetka pravne revizije. Cilj je reforma daljnje jačanje otpornosti bankovnog sustava EU‑a, osobito povećanjem kapitala potrebnog za pokriće izloženosti kreditnom, operativnom i tržišnom riziku. Poboljšat će se i nadzorni alati, među ostalim, za rješavanje pitanja rizika povezanih s klimatskim promjenama i drugih rizika održivosti.^[49] Nadalje, ESB je pridonio programu održivog financiranja EU‑a, osobito objavljivanjem mišljenja o direktivi o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i uredbi o aktivnostima dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga.^[50]

Rasprave o dovršetku bankovne unije bile su usmjerene na poboljšanje okvira EU‑a za upravljanje krizama i osiguranje depozita. Europska komisija objavila je 18. travnja 2023. zakonodavni prijedlog usmjeren na jačanje upravljanja krizama banaka u EU‑u, a posebno na poboljšanje mogućnosti nadležnih tijela za rješavanje propasti manjih i srednjih banaka. ESB je u svojem mišljenju^[51] snažno pozdravio zakonodavni paket, naglasivši potrebu za boljim alatima i mogućnostima financiranja za upravljanje krizama. Osim predloženoga zakonodavnog paketa, ESB je pozvao na daljnje korake za dovršetak bankovne unije. To posebno zahtijeva uspostavu europskog sustava osiguranja depozita i uspostavu europskog okvira za likvidnost u slučaju sanacije.

Dovršetak regulatornog okvira za kriptoimovinu i sprječavanje pranja novca

ESB je u 2023. nastavio podupirati dovršetak i provedbu regulatornog okvira za kriptoimovinu na europskoj i međunarodnoj razini. Nakon što je u EU‑u uredba o tržištima kriptoimovine^[52] stupila na snagu u lipnju, ESB je dao informacije o nizu tehničkih standarda koje su koordinirali Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, a s ciljem provedbe te uredbe. Na međunarodnoj razini ESB je pridonio napretku postignutom u međunarodnim forumima kao što su Odbor za financijsku stabilnost (FSB), Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) i Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI). Konkretno, FSB je dovršio svoj globalni regulatorni okvir za aktivnosti povezane s kriptoimovinom, kojim su dane preporuke na visokoj razini za reguliranje aktivnosti povezanih s kriptoimovinom i tržišta kriptoimovine te za globalne stabilne kriptokovanice. Te su preporuke uključene u širi plan rada skupine G‑20 o kriptoimovini, koji je donesen u listopadu i na koji je također povoljno utjecao doprinos ESB‑a. Osim toga, ESB je podržao rad BCBS‑a na pooštravanju i pojašnjavanju aspekata njegova standarda o izloženostima banaka kriptoimovini. Posebice, prilagodbama su postroženi kriteriji za dobivanje povlaštenoga regulatornog tretmana za stabilne kriptokovanice.

ESB je također nastavio aktivno pridonositi dovršetku predloženoga zakonodavnog paketa Europske komisije o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma, uključujući osnivanje tijela za sprječavanje pranja novca na razini EU‑a. Kao što je iznio u svojim mišljenjima,^[53] ESB je podupirao blisku suradnju i razmjenu informacija između nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i europskoga nadzora banaka te, općenitije, učinkovit režim EU‑a za suzbijanje zlouporabe financijskog sustava EU‑a za pranje novca i financiranje terorizma.

Potpora napretku prema uniji tržišta kapitala i jačanje regulatornog okvira nebankarskoga financijskog posredovanja

Tijekom 2023. nastavljen je zakonodavni rad na inicijativama za produbljivanje integracije tržišta kapitala EU‑a u okviru akcijskog plana Europske komisije za uniju tržišta kapitala iz 2020. Tijekom godine ESB je različitim publikacijama i govorima pridonosio raspravi o javnim politikama o budućnosti unije tržišta kapitala.^[54] Usto, predsjednica ESB‑a, zajedno s predsjednicima Euroskupine, Europske investicijske banke, Europskog vijeća i Europske komisije, objavila je blog o važnosti unije tržišta kapitala za usmjeravanje europske štednje u rast. ESB je također aktivno sudjelovao u raspravama Euroskupine o budućnosti europskih tržišta kapitala i financijskih tržišta te pridonio zakonodavnom postupku povezanom s preispitivanjem uredbe o infrastrukturi europskog tržišta.^[55]

Nadalje, ESB je nastavio naglašavati važnost rješavanja strukturnih ranjivosti u nebankarskome financijskom posredovanju i poboljšanja odgovarajućeg okvira politike s makrobonitetnog stajališta. U preispitivanju nedavnih stresnih epizoda u sektoru nebankarskoga financijskog posredovanja u Pregledu financijske stabilnosti i Makrobonitetnom biltenu raspravljalo se o implikacijama politike za likvidnosnu pripravnost i financijsku polugu u tom sektoru.^[56] ESB je također sudjelovao u procjeni FSB‑a o implikacijama financijske poluge za financijsku stabilnost nebankarskoga financijskog posredovanja i aktivno je pridonosio kontinuiranom radu na politikama za poboljšanje otpornosti nebankarskoga financijskog posredovanja.^[57] Kada je riječ o otvorenim fondovima, ESB je pridonio reviziji preporuka FSB‑a o politikama za rješavanje strukturne likvidnosne neusklađenosti u tim fondovima.^[58]

4. Neometano funkcioniranje tržišne infrastrukture i plaćanja

Eurosustav ima središnju ulogu u razvoju, upravljanju i nadzoru tržišnih infrastruktura i plaćanja. Eurosustav je u 2023. uspješno obnovio svoj platni sustav za velika plaćanja i nastavio razvijati usluge sustava TARGET. Kako bi dodatno unaprijedio integraciju i inovacije na europskim tržištima plaćanja i vrijednosnih papira, Eurosustav je posuvremenio svoju strategiju za plaćanja malih vrijednosti i počeo analizirati potencijalni učinak novih tehnologija na namiru financijskih transakcija velikih vrijednosti. U svojem radu na istraživanju mogućega digitalnog eura Eurosustav je prešao iz faze istraživanja u pripremnu fazu.

4.1. Usluge sustava TARGET

Eurosustav je 20. ožujka 2023. uspješno pokrenuo svoj novi platni sustav T2 za velika plaćanja i time zamijenio sustav TARGET2 koji je bio u funkciji od studenoga 2007. Sustavom T2 uvodi se sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS), funkcija središnjeg upravljanja likvidnošću koja optimizira upravljanje likvidnošću za sve usluge sustava TARGET i koja nudi skup zajedničkih komponenata koje su zajedničke svim uslugama sustava TARGET te produljeno radno vrijeme. Migracija je provedena između 17. i 20. ožujka 2023., pri čemu su sve banke u novom sustavu započele namiru primjenom pristupa „velikog praska” u ponedjeljak 20. ožujka 2023. Novi sustav u skladu je s međunarodnim standardom za razmjenu poruka između financijskih institucija (ISO 20022) i znatno povećava učinkovitost. Osim toga, novi sustav T2 omogućuje sudionicima na tržištu da pojednostave upravljanje likvidnošću u centralnobankarskom novcu za svoje transakcije u eurima kod velikih plaćanja i plaćanja malih vrijednosti te za namiru vrijednosnih papira.

Približno 1000 banaka služi se sustavom T2 kako bi iniciralo transakcije u eurima u vlastito ime ili u ime svojih klijenata. Uzmu li se u obzir podružnice i društva kćeri, sustav T2 povezuje više od 40 000 banaka diljem svijeta. Tijekom 2023. u sustavu T2 i njegovu prethodniku TARGET2 prosječno je obrađeno 409 444 plaćanja dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 2,2 bil. EUR. To je povećanje dnevnog obujma plaćanja od 2,9 % u odnosu na plaćanja zabilježena u sustavu TARGET2 tijekom 2022.

Od 1. siječnja 2023., nakon pristupanja Hrvatske europodručju, hrvatska financijska zajednica migrirala je iz svojega nacionalnog sustava RTGS u sustav TARGET2/T2. Uključivanje hrvatskog tržišta u usluge sustava TARGET nastavilo se u lipnju migracijom na uslugu namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS) i u rujnu, kada se hrvatski središnji depozitorij vrijednosnih papira pridružio sustavu TARGET2‑Securities (T2S).

Hrvatski središnji depozitorij vrijednosnih papira priključen je kao dio vala u kojemu se pet središnjih depozitorija vrijednosnih papira uspješno pridružilo platformi sustava T2S, uključujući Euroclear Bank, jedan od najvećih središnjih depozitorija vrijednosnih papira na svijetu, sustav za namiru državnih vrijednosnih papira bugarske središnje banke i središnji depozitorij AD, drugi središnji depozitorij vrijednosnih papira koji posluje u Bugarskoj, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (SKDD) u Hrvatskoj i Euroclear Finland. Platforma T2S sada povezuje 24 središnja depozitorija vrijednosnih papira s tržišta 23 europske države i omogućuje namiru vrijednosnih papira u euru i danskoj kruni. Ovaj migracijski val bio je važan razvoj događaja za sustav T2S i Eurosustav iz operativne, poslovne i strateške perspektive. Konkretno, uspješno uključivanje središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (Euroclear Finland) koji vodi račune krajnjih ulagača ponovno potvrđuje da tržišne infrastrukture Eurosustava mogu podupirati sva tržišta i jurisdikcije EU‑a. Osim toga, iz poslovne perspektive migracija depozitorija Euroclear Bank dovodi instrumente euroobveznica izravno u sustav T2S i, od 2024., u sustav upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS). Sustav T2S tijekom 2023. prosječno je obradio 699 868 transakcija dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 790,3 mlrd. EUR.

TIPS je i nadalje imao važnu ulogu u razvoju trenutačnih plaćanja u eurima, pri čemu se 2023. pridružilo više banaka i nacionalnih zajednica. Rast broja sudionika u TIPS‑u doveo je do povećanja obujma transakcija za više od 127 % u odnosu na 2022., pri čemu je najveći broj namirenih trenutačnih plaćanja, njih 28 milijuna, zabilježen u prosincu 2023. (u odnosu na 18,7 milijuna u prosincu 2022.). Uspješno je završeno testiranje povezivanja švedske središnje banke Sveriges Riksbank i švedske krune s TIPS‑om za trenutačna plaćanja u 2024. Suradnja Eurosustava i središnje banke Danmarks Nationalbank radi povezivanja danske krune s TIPS‑om (i sustavom T2) u 2025. nastavila se neometano.

U srpnju 2023. Eurosustav je objavio novu strukturu određivanja cijena za TIPS koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024. Njome se osigurava da usluga djeluje na temelju povrata troškova, bez ostvarivanja dobiti. Istodobno se spomenutim određivanjem cijena za TIPS nastoji poduprijeti uvođenje trenutačnih plaćanja u Europi, za koje se očekuje da će se ubrzati s obzirom na zakonodavni prijedlog Europske komisije prema kojem bi se trenutačna plaćanja u eurima trebala staviti na raspolaganje svim građanima i poduzećima koji imaju bankovni račun u EU‑u i državama Europskoga gospodarskog prostora.

Osim triju usluga namire (T2, T2S i TIPS), Eurosustav razvija i novu uslugu sustava TARGET, ECMS, jedinstveni sustav upravljanja imovinom koja se rabi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava u svim jurisdikcijama europodručja. Pokretanje ECMS‑a premješteno je iz travnja 2024. u studeni 2024. kako bi korisnici imali više vremena za potpuno testiranje funkcija ECMS‑a u stabilnom okruženju.

4.2. Projekt digitalnog eura

Dvogodišnja faza istraživanja u sklopu projekta digitalnog eura dovršena je u listopadu 2023. Analiza stanja rada obavljenog tijekom istražne faze bila je osnova za odluku Upravnog vijeća ESB‑a o pokretanju pripremne faze. Početak te nove faze ne podrazumijeva odluku o izdavanju digitalnog eura. Tu odluku Upravno vijeće može razmatrati tek nakon donošenja zakonodavnog okvira za digitalni euro na razini EU‑a.

Tijekom faze istraživanja Eurosustav je postigao dogovor o dizajnu i tehničkim zahtjevima za digitalni euro na visokoj razini. Rad je potkrijepljen izradom prototipa radi potvrde predloženog dizajna iz tehničke perspektive i istraživanjem fokus-skupine^[59] kako bi se dobili ulazni podatci o preferencijama i očekivanjima potencijalnih korisnika. Bliskom i transparentnom suradnjom sa sudionicima na tržištu, drugim institucijama EU‑a i tvorcima politika osigurano je da svi dionici mogu dati povratne informacije o mogućnostima dizajna i distribucije. Istraživanje tržišta o tehničkim aspektima pokazalo je da postoji dovoljno velik broj europskih pružatelja usluga koji su sposobni razviti rješenja za digitalni euro te da su dostupne različite arhitektonske i tehnološke mogućnosti dizajna.

Prvi stadij pripremne faze, koji je započeo 1. studenoga 2023., trajat će dvije godine i postavit će temelje za moguće izdavanje digitalnog eura. U tom razdoblju naglasak će biti na finalizaciji pravilnika o digitalnom euru i odabiru pružatelja koji bi mogli razviti platformu i infrastrukturu za digitalni euro. Eurosustav će također provoditi daljnje testiranje i eksperimentiranje te će se i dalje savjetovati sa svim dionicima, uključujući javnost, kako bi se osiguralo da digitalni euro ispunjava najviše standarde kvalitete, sigurnosti, privatnosti i iskoristivosti.

O mogućim naknadnim koracima odlučit će Upravno vijeće na temelju rezultata prvog stadija pripremne faze i kretanja u zakonodavnom postupku.

4.3. Inovacija i integracija tržišne infrastrukture i plaćanja

Eurosustav je u studenome 2023. objavio posuvremenjenu strategiju za plaćanja malih vrijednosti s obzirom na značajne promjene koje su se u djelokrugu plaćanja dogodile u četiri godine od njezina uvođenja. Naime, velika tehnološka poduzeća pojačala su aktivnosti u području plaćanja, zbog čega postoji mogućnost negativnog utjecaja na europsku stratešku autonomiju u odnosu na plaćanja. Osim toga, rat koji Rusija vodi u Ukrajini naglasio je važnost rizika za (kiber)sigurnost za ključne infrastrukture u Europi, među ostalim i za platne usluge. Uz to, ostvaren je znatan napredak na projektu digitalnog eura.

U posuvremenjenoj strategiji zadržani su glavni ciljevi: razvoj paneuropskih rješenja za plaćanja na mjestu interakcije (tj. na fizičkom prodajnom mjestu te u mobilnom prostoru i prostoru e-trgovine) i daljnje jačanje jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), prije svega potpunom primjenom trenutačnih plaćanja. Obuhvaćen je i novi cilj povećanja otpornosti plaćanja malih vrijednosti, među ostalim osiguravanjem dostupnosti alternativnih rješenja za plaćanje u nepredviđenim situacijama. Konačno, u strategiji se ističe i komplementarnost strategije Eurosustava za plaćanja malih vrijednosti s projektom digitalnog eura, a posebno različiti načini na koje bi digitalni euro mogao pridonijeti postizanju ciljeva strategije. Primjerice, digitalni bi euro sam po sebi bio paneuropsko rješenje za plaćanje, a istodobno bi pomogao i privatnim rješenjima za plaćanja malih vrijednosti u postizanju paneuropskog dosega.

U skladu sa svojim ciljem daljnje integracije europskih financijskih tržišta u području poslijetrgovinskih aktivnosti i doprinošenja ostvarenju unije tržišta kapitala Savjetodavna skupina Eurosustava za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolateral (AMI‑SeCo) nastavila je izvješćivati o napretku koji su tržišta obuhvaćena tom skupinom (Europski gospodarski prostor i tržište Ujedinjene Kraljevine i Švicarske) ostvarila glede usklađivanja sa standardima iz plana za usklađivanje sustava T2S, jedinstvenim pravilnikom za upravljanje kolateralom za Europu (SCoRE) (što je također potrebno za interakciju s ECMS‑om) i standardima korporativnih događaja (uključujući standarde za utvrđivanje identiteta dioničara). Ukupna stopa usklađenosti sa standardima usklađivanja sustava T2S zadržala se na razini od oko 90 %. Procijenjeno je da pet novih središnjih depozitorija vrijednosnih papira koji su se pridružili sustavu T2S u rujnu 2023. ima visoku razinu usklađenosti sa standardima harmonizacije sustava T2S. Izvješće o usklađenosti korporativnih događaja za 2023. pokazalo je da je ostvaren napredak i glede usklađivanja sa standardima za korporativne događaje. U izvješću SCoREBoard za drugu polovinu 2022. AMI‑SeCo ističe da su primijećena određena kašnjenja u napretku dionika u odnosu na usklađivanje s primjenjivim standardima SCoRE. S obzirom na odgodu početka rada sustava upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS) do studenoga 2024., Skupina AMI Se‑Co pristala je odgoditi rok za postizanje usklađenosti s primjenjivim standardima SCoRE.

S ciljem utvrđivanja preostalih prepreka integraciji tržišta u području poslijetrgovinskih aktivnosti povezanih s vrijednosnim papirima u EU‑u AMI‑SeCo je u studenome 2023. pokrenuo anketu među svojim članovima i članovima skupina nacionalnih dionika. AMI‑SeCo je Europskoj komisiji i Europskom vijeću dao i doprinos o poslijetrgovinskim aspektima prijedloga Komisije za učinkovitije prekogranične postupke u vezi s porezom po odbitku te je svoje mišljenje o mogućem skraćenju standardnog ciklusa namire vrijednosnih papira T+2 priopćio Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

Naposljetku, Eurosustav je počeo analizirati mogući utjecaj novih tehnologija, uključujući tehnologiju distribuiranog zapisa, na namiru financijskih transakcija velikih vrijednosti (vidi Okvir 4.).

4.4. Nadzor i uloga središnje emisijske banke

Sigurno i učinkovito funkcioniranje infrastruktura financijskih tržišta i plaćanja u europodručju kontinuiran je prioritet Eurosustava u njegovoj nadzornoj funkciji. Osim toga, Eurosustav, u svojoj ulozi središnje emisijske banke za euro, uključen je u mehanizme za suradnju za infrastrukture financijskih tržišta izvan europodručja sa znatnim opsegom poslova nominiranih u eurima.

Što se tiče nadzora usluga sustava TARGET unutar Eurosustava (vidi odjeljak 4.1.), ključni prioriteti uključivali su praćenje projekta konsolidacije sustava T2‑T2S prije njegova početka funkcioniranja u ožujku 2023. i uključivanje novih tržišta. Nadalje, u listopadu 2023. pokrenute su sveobuhvatne procjene T2/TIPS‑a u odnosu na uredbu o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (SIPS) i sustava T2S u odnosu na načela Odbora za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI) i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO).

Eurosustav također nadzire ostale sistemski važne platne sustave, uključujući EURO1, STEP2‑T i sustav MasterCard Clearing Management System (MCMS). U 2023. usmjerio se na dovršetak prve sveobuhvatne procjene sustava MCMS u odnosu na uredbu o sistemski važnim platnim sustavima, pokretanje novih sveobuhvatnih procjena sustava EURO1 i STEP2‑T u odnosu na uredbu o sistemski važnim platnim sustavima, procjenu sustava MCMS u odnosu na očekivanja povezana s nadzorom nad kiberotpornošću koja se primjenjuju na infrastrukture financijskog tržišta (CROE) i praćenje migracije sustava EURO1 na normu ISO 20022.

Što se tiče platnih instrumenata, platnih shema i postupaka plaćanja Eurosustav je 2023. ostvario važan korak u utvrđivanju postupaka plaćanja koje treba nadzirati ili pratiti u sklopu okvira Eurosustava za nadzor elektroničkih platnih instrumenata, shema i rješenja (okvir PISA). Osim uključivanja novih subjekata čiji se nadzor provodi prema okviru PISA, Eurosustav je proveo sveobuhvatnu procjenu prve skupine paneuropskih shema i nastavio s radom na praćenju kartičnih prijevara.

Eurosustav je u svojoj ulozi središnje emisijske banke za euro i nadalje bio uključen u sustave za nadzornu suradnju i upravljanje krizama za infrastrukture financijskih tržišta sa znatnim opsegom poslova nominiranih u eurima. Kad je riječ o središnjim drugim ugovornim stranama, Eurosustav je pridonio procjeni promjena u upravljanju rizicima, prijedloga za proširenje usluga, planova oporavka i sanacijskih planova. Što se tiče namire vrijednosnih papira, Eurosustav je nastavio pružati informacije o redovitoj procjeni središnjih depozitorija vrijednosnih papira u skladu s uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira i pripremati se za buduće izdavanje odobrenja subjektima koji upravljaju tržišnim infrastrukturama temeljenima na tehnologiji distribuiranog zapisa (DLT) u skladu s Uredbom (EU) br. 2022/858 (uredbom o pilot‑režimu DLT‑a).

U području kiberotpornosti dovršeno je preispitivanje strategije Eurosustava za kiberotpornost infrastruktura financijskog tržišta, a pojedinosti o poboljšanjima i izmjenama bit će objavljene početkom 2024. Osim toga, ESSB je u EU‑u proveo periodičnu anketu o kiberotpornosti u 80 infrastruktura financijskog tržišta te pokrenuo daljnje aktivnosti s odgovarajućim nadzornim tijelima i nadziranim subjektima.

ESB je pružio potporu različitim globalnim radnim podskupinama povezanima s nadzorom (primjerice, radnim podskupinama koje se bave praksama središnjih drugih ugovornih strana koje se odnose na pokrivenost maržom, zaštitnim mjerama infrastruktura financijskog tržišta za financijske rizike koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza sudionika i stabilnim kriptokovanicama) kao i nadzornom testiranju otpornosti na stres središnjih drugih ugovornih strana na razini EU‑a koje koordinira ESMA. ESB je objavio i pregled modela inicijalne marže središnjih drugih ugovornih strana u EU‑u, kontinuirano pratio učinak povećane kolebljivosti tržišta na središnje druge ugovorne strane i njihove članove te je, zajedno sa središnjom bankom Deutsche Bundesbank i Bankom federalnih rezerva Chicaga, organizirao zajedničku konferenciju o upravljanju rizicima središnjih drugih ugovornih strana u 2023. kako bi olakšao raspravu između financijskog sektora, regulatornih tijela i akademske zajednice.

Eurosustav redovito pridonosi izradi novih propisa EU‑a za infrastrukture financijskih tržišta i plaćanja. Posebice, u 2023. dao je doprinos mišljenju ESB‑a o preispitivanju uredbe o infrastrukturi europskog tržišta. ESB je također aktivno pridonosio pripremi sekundarnog zakonodavstva za akt o digitalnoj operativnoj otpornosti, posebno u području penetracijskog testiranja vođenog prijetnjama razvijenog u skladu s europskim okvirom za etičko hakiranje koje se temelji na saznanjima o prijetnjama (TIBER‑EU).

Okvir 4.
Nove tehnologije za namiru velikih vrijednosti u novcu središnje banke

Eurosustav analizira mogući utjecaj novih tehnologija, uključujući tehnologiju distribuiranog zapisa (DLT), na namiru financijskih transakcija velikih vrijednosti. Taj rad dio je nastojanja Eurosustava kojim se želi osigurati da središnje banke drže korak s digitalnim inovacijama u plaćanjima i namiri vrijednosnih papira i da pridonose tim inovacijama.

Financijski sektor sve je više zainteresiran za moguće primjene DLT‑a, među ostalim u transakcijama koje se trenutačno namiruju u novcu središnje banke. Ako sektor usvoji DLT u većoj mjeri, središnje će banke možda morati poduzeti mjere kako bi zaštitile neometano funkcioniranje platnih sustava i ulogu novca središnje banke kao monetarnog sidra koje podupire stabilnost, integraciju i učinkovitost europskoga financijskog sustava.

Eurosustav je utvrdio četiri konceptualna rješenja koja bi mogla omogućiti namiru transakcija velikih vrijednosti u novcu središnje banke kod kojih se, primjerice, dio transakcije u vrijednosnim papirima namiruje primjenom infrastrukture koja se temelji na DLT‑u (Slika 1.).

Slika A

Konceptualna rješenja za namiru transakcija velikih vrijednosti registriranih na platformama temeljenima na DLT‑u u novcu središnje banke

Eurosustav planira provoditi istraživački rad povezan s DLT‑om u obliku ispitivanja stvarne namire u novcu središnje banke i eksperimentiranja s modelom namire u testnom okružju. Rad će se provoditi primjenom triju rješenja Eurosustava koja omogućuju namiru financijskih transakcija velikih vrijednosti evidentiranih na platformama temeljenima na DLT‑u u novcu središnje banke: rješenja Trigger Solution koje je osigurala središnja banka Deutsche Bundesbank, rješenja TIPS Hash-Link koje je osigurala središnja banka Banca d’Italia (pri čemu su oba rješenja primjeri konceptualnog rješenja 1) i rješenja Full-DLT Interoperability koje je osigurala središnja banka Banque de France (konceptualno rješenje 2). Tržišni sudionici pozvani su da izraze interes za sudjelovanje u ispitivanjima i eksperimentima koji se planiraju provesti u razdoblju od svibnja do studenoga 2024. Istodobno će se druga dva konceptualna rješenja dodatno interno analizirati unutar Eurosustava.

Osnovana je posebna kontaktna skupina za DLT za tržišta kako bi podržala istraživački rad Eurosustava. Ta skupina daje stručne informacije i obavještava Eurosustav o napretku u primjeni DLT‑a i drugih novih tehnologija na financijskim tržištima velikih vrijednosti.

5. Aktivnosti povezane s tržišnim operacijama i financijske usluge pružene drugim institucijama

Eurosustav je u kolovozu 2023. odobrio novi okvir kojim se središnjim bankama izvan europodručja osiguravaju linije za likvidnost u eurima i zadržao nekoliko linija za likvidnost uspostavljenih sa središnjim bankama izvan europodručja, čime je osiguran zaštitni mehanizam za tržišno financiranje. ESB je nastavio nuditi redovite operacije u američkim dolarima drugim ugovornim stranama u europodručju. Nije bilo ESB‑ovih intervencija na deviznom tržištu. ESB je i nadalje odgovoran za upravljanje različitim financijskim operacijama u ime Europske unije i imao je ulogu koordinatora okvira za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava.

5.1. Kretanja tržišnih operacija

Linije za eursku i deviznu likvidnost

Linije Eurosustava za ugovore o razmjeni i repo ugovore instrumenti su monetarne politike koji pomažu spriječiti da napetosti na međunarodnim tržištima financiranja ugrožavaju učinkovitost transmisije monetarne politike europodručja. U Tablici 5.1. prikazane su linije za likvidnost u funkciji na dan 31. prosinca 2023.

U 2023. ESB je nastavio tjednom dinamikom osiguravati likvidnost u američkim dolarima u suradnji sa Sustavom federalnih rezerva te središnjim bankama Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan i Swiss National Bank (mreža linija za valutne ugovore o razmjeni) uz rok dospijeća od sedam dana. Od 20. ožujka do 30. travnja 2023. učestalost operacija puštanja dolara s rokom dospijeća od sedam dana postala je dnevna u koordinaciji sa središnjim bankama mreže linija za valutne ugovore o razmjeni. Cilj povećane učestalosti bio je povećati učinkovitost i ojačati ulogu zaštitnog mehanizma operacije u razdoblju povećanog pritiska na uvjete financiranja u američkom dolaru. Zaduživanje drugih ugovornih strana europodručja bilo je ograničeno tijekom cijele godine.

Upravno vijeće odobrilo je 3. kolovoza 2023. novi okvir za pružanje linija za likvidnost u eurima središnjim bankama izvan europodručja, nakon podrobnog preispitivanja prethodnog okvira i na temelju iskustva stečenog tijekom proteklih godina. Novi okvir stupio je na snagu 16. siječnja2024., a njime se podupire uloga linija za likvidnost kao instrumenata monetarne politike, zadržavaju se temeljni elementi postojećeg okvira, ali ga se pojednostavnjuje i postojeće mogućnosti repo operacija objedinjuju se u jedinstveni trajni okvir pod nazivom EUREP. Linije za valutne ugovore o razmjeni dostupne su državama s najvišom kreditnom sposobnošću ili sistemskom važnošću sa stajališta europodručja. Pristup liniji za likvidnost u eurima mogao bi se u uobičajenim razdobljima razlikovati od razdoblja akutnih, sveobuhvatnih poteškoća na financijskim tržištima, kada bi bilo opravdano uspostaviti preventivne linije sa širim skupom država. Upravno vijeće i nadalje će procjenjivati zahtjeve za linijama za likvidnost za svaki slučaj zasebno.

Izvještavanje o deviznim intervencijama

U 2023. ESB nije intervenirao na deviznom tržištu. Od uspostave eura ESB je dvaput intervenirao na deviznom tržištu, 2000. i 2011. Podatci o deviznim intervencijama objavljuju se na tromjesečnoj osnovi, sa zakašnjenjem od jednog tromjesečja, na mrežnim stranicama ESB‑a i u Spremištu statističkih podataka. Podatci objavljeni u tromjesečnoj tablici također su prikazani u Tablici 5.2. Izostanak deviznih intervencija u određenom tromjesečju izričito se navodi.

Izvještajnim su okvirom obuhvaćene devizne intervencije koje je ESB proveo jednostrano ili koordinirano s drugim međunarodnim tijelima i devizne intervencije „na graničnim vrijednostima” u sklopu europskoga tečajnog mehanizma II (ERM II).

5.2. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja u EU‑u

ESB je odgovoran za upravljanje računima i obradu plaćanja povezanih s poslovima zaduživanja i kreditiranja EU‑a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA)^[60], Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)^[61], Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE)^[62], programa Next Generation EU (NGEU)^[63] i programa makrofinancijske pomoći Ukrajini (MFA+)^[64]. ESB je odgovoran i za upravljanje plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)^[65] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)^[66] te za obradu svih plaćanja povezanih s ugovorom o kreditima za Grčku^[67]. ESB je 2023. dovršio pripreme za pružanje usluga platnog agenta za Europsku komisiju, čime su proširene ESB‑ove trenutačne usluge fiskalnog agenta.

Na dan 31. prosinca 2023. ukupan nepodmireni nominalni iznos iznosio je 200 mil. EUR u sklopu instrumenta MTFA, 42,8 mlrd. EUR u sklopu EFSM‑a, 98,4 mlrd. EUR u sklopu instrumenta SURE i 39,54 mlrd EUR u sklopu ugovora o zajmu za Grčku. Naposljetku, ESB je 2023. obradio isplate i plaćanja kamata za kredite i bespovratna sredstva u sklopu programa NGEU različitim državama članicama i iz različitih država članica te kredite Ukrajini u sklopu programa MFP+.

5.3. Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2023. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranim u eurima. Neke nacionalne središnje banke Eurosustava središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama pružaju financijske usluge unutar tog okvira prema usklađenim uvjetima i tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji prati neometano funkcioniranje usluga, promiče promjene radi poboljšanja okvira i priprema povezana izvješća za ESB‑ova tijela nadležna za odlučivanje.

Broj računa stranaka u ERMS‑u na kraju 2023. godine iznosio je 273, a na kraju 2022. bilo ih je 270. Ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a smanjile su se za otprilike 20 % u 2023. u odnosu na 2022.

6. Gotovina je i nadalje najčešće sredstvo plaćanja među europskim građanima, s niskom razinom krivotvorenja

Na optjecaj euronovčanica utjecala su povećanja ključnih kamatnih stopa ESB‑a zbog smanjenja gotovinskih sredstava kao pohrane vrijednosti. Uvjerljiva većina europskih građana smatra da je važno imati mogućnost gotovinskog plaćanja. U skladu s tim ESB nastoji osigurati učinkovit pristup gotovini i prihvaćanje gotovine unutar europodručja.

Eurosustav također predano nastoji osigurati da gotovina ostane što održivija i ekološki prihvatljiva te je procijenio ekološki otisak novčanica kao sredstva plaćanja. Pripreme za razvoj nove serije euronovčanica prilika su za povećanje prepoznatljivosti euronovčanica za sve Europljane, zbog čega se tijekom postupka dizajniranja provode savjetovanja s javnošću.

6.1. Optjecaj euronovčanica te osiguravanje pristupa gotovini i prihvaćanja gotovine

Krajem 2023. u optjecaju je bilo 29,8 mlrd. komada euronovčanica, ukupne vrijednosti 1,57 bil. EUR. Povećanja ključnih kamatnih stopa ESB‑a od srpnja 2022. i nadalje nepovoljno utječu na gotovinska sredstva kao pohranu vrijednosti jer ne postoji kamatni prinos na novčanice. U skladu s tim u 2023. zabilježena je vrlo niska godišnja stopa rasta od 1,2 % kada je riječ o broju euronovčanica i –0,3 % kada je riječ o njihovoj vrijednosti.

Grafikon 6.1.

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju

(lijevo: mlrd. EUR; desno: mlrd.)

Kako bi se održala kvaliteta euronovčanica u optjecaju i povjerenje u njih, nacionalne središnje banke Eurosustava obradile su 25,3 mlrd. euronovčanica i zamijenile 3,3 mlrd. pohabanih novčanica novim tiskanim novčanicama.

Vrijednost eurokovanica u optjecaju porasla je za 3,2 % na godišnjoj razini i krajem 2023. dosegnula 33,5 mlrd. EUR, što je iznos koji odgovara 148,2 mlrd. eurokovanica.

ESB je 2022. proveo studiju o platnim navikama potrošača u europodručju, koja je pokazala da 60 % građana smatra da je važno imati mogućnost plaćanja gotovinom. S ciljem osiguravanja učinkovitog pristupa gotovini i prihvaćanja gotovine Europska komisija donijela je 28. lipnja 2023. prijedlog uredbe o eurokovanicama i euronovčanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja. U svojem mišljenju o prijedlogu Komisije ESB je izrazio snažnu potporu uspostavi jasnih pravila o obveznom prihvaćanju gotovine u eurima i o odbijanjima prihvaćanja gotovine od strane trgovaca, primjerice u slučaju znaka koji na ulazu u trgovinu upućuje na nemogućnost plaćanja gotovinom. Dobar pristup gotovini i prihvaćanje gotovine ključne su sastavnice gotovinske strategije Eurosustava za 2030. kako bi gotovina u eurima ostala široko dostupna kao privlačno, pouzdano i konkurentno sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.

6.2. Studija ekološkog otiska euronovčanica

ESB je proveo studiju ekološkog otiska proizvoda za euronovčanice kako bi procijenio ekološki otisak godišnjih gotovinskih plaćanja euronovčanicama pojedinca i, na temelju tih saznanja, osigurao da gotovina ostane što održivija i ekološki prihvatljivija.

Nalazi su pokazali da je otisak godišnje upotrebe euronovčanica pojedinca jednak vožnji osam kilometara automobilom i čini samo 0,01 % njegova ukupnoga godišnjeg utjecaja na okoliš povezanog s aktivnostima potrošnje.

Novčanice se nakon puštanja u optjecaj ponovno upotrebljavaju nekoliko puta. Faza distribucije, uključujući potrošnju energije i prijevoz, glavni je činitelj koji pridonosi njihovu ekološkom otisku. Upotreba pamuka iz održivih izvora u izradi papira za novčanice smanjila je utjecaj euronovčanica na okoliš za gotovo 50 %, a ukupni otisak plaćanja euronovčanicama za 3,6 % u usporedbi s upotrebom konvencionalnog pamuka iz neodrživih izvora. Daljnja smanjenja predviđena su za razdoblje nakon realizacije prijelaza na pamuk čiji je uzgoj usklađeniji s ekološkim načelima proizvodnje. U tijeku su opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja usmjerene na utvrđivanje alternativnih metoda odlaganja otpada za novčanice, kao što su recikliranje i ponovna uporaba otpadnog materijala.

6.3. Razvoj krivotvorenja euronovčanica

Iz optjecaja je 2023. godine povučeno oko 467.000 krivotvorenih euronovčanica, što je jedna od najnižih dosad zabilježenih razina u odnosu na ukupan broj novčanica u optjecaju (Grafikon 6.2.). Na milijun originalnih novčanica u optjecaju u 2023. otkriveno je 16 krivotvorenih novčanica. Unatoč tom vrlo malom udjelu, broj krivotvorenih novčanica povećao se u odnosu na 2022., kada je broj krivotvorina bio iznimno malen nakon pandemije bolesti COVID‑19. Doticaj s krivotvorenim novčanicama malo je vjerojatan. Većina krivotvorina loše je kvalitete i na njima nema imitacija zaštitnih obilježja ili su te imitacije vrlo loše. Novčanice se mogu provjeriti jednostavnom metodom „osjeti, pogledaj i nakreći” opisanom na mrežnoj stranici o zaštitnim obilježjima novčanica i mrežnim stranicama nacionalnih središnjih banaka europodručja.

Grafikon 6.2.

Broj krivotvorenih novčanica otkrivenih u jednoj godini na milijun originalnih novčanica u optjecaju

6.4. Pripreme za buduće euronovčanice

ESB se priprema za razvoj nove serije euronovčanica koje bi se i nadalje odlikovale visokom otpornošću na krivotvorenje, ali i maksimalnom ekološkom prihvatljivošću. Taj postupak odražava opredijeljenost Eurosustava za gotovinu i prilika je da euronovčanice postanu prepoznatljivije svim Europljanima.

Multidisciplinarna savjetodavna skupina, koja okuplja članove iz svih država europodručja, predložila je uži izbor tema na temelju doprinosa javnosti. Upravno vijeće potom je odabralo sedam tema, a javnost je pozvana da o njima iznese svoje mišljenje. Na temelju rezultata dviju javnih anketa provedenih u ljeto 2023. Upravno vijeće odabralo je „Europsku kulturu” te „Rijeke i ptice” kao dvije moguće teme za buduće euronovčanice.

Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je do kraja 2024. osnovati savjetodavnu skupinu koja će predložiti motive koji bi mogli prikazivati odabrane teme. Nakon toga održat će se natječaj za dizajn novih novčanica. Europski građani ponovno će imati priliku iznijeti svoje mišljenje u vezi s ponuđenim opcijama dizajna. Očekuje se da će ESB 2026. odlučiti o konačnom dizajnu novčanica te početku izrade i izdavanja novih novčanica. Nakon donošenja odluke o proizvodnji novih novčanica proći će još nekoliko godina prije samog izdavanja prvih novčanica.

7. Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka i podataka potrebnih za podržavanje ESB‑ove monetarne politike te zadaća povezanih s financijskom stabilnošću i ostalih zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, međunarodne organizacije, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost, što pomaže ESB‑u da poveća transparentnost svojeg rada.

ESB se 2023. usredotočio na novu statistiku europodručja, odnosno na detaljno izvješćivanje o vanjskoj statistici i raščlambu državnog duga na komponente kredita, gotovine i depozita. ESB je također odlučio proširiti izvještajnu populaciju za potrebe statističkog izvještavanja o tržištima novca te je objavio nove statističke podatke o financijskim računima s raščlambom instrumenata životnog osiguranja i mirovinskih prava prema investicijskom riziku. U sklopu akcijskog plana za klimatske promjene ESB je na svojim mrežnim stranicama objavio pokazatelje povezane s klimatskim promjenama. Osim toga, Eurosustav je pokrenuo anketu kako bi procijenio koje bi teme mogle biti obuhvaćene Okvirom za integrirano izvještavanje.

7.1. Nova i poboljšana statistika europodručja i ostala kretanja

U travnju 2023. ESB je počeo objavljivati dodatne pojedinosti o vanjskoj statistici u skladu s izmijenjenom smjernicom ESB‑a o vanjskoj statistici, kojom se odgovara na potrebu korisnika za podrobnijom prekograničnom statistikom. Novom se serijom razdvajaju podatci za investicijske fondove, osiguravajuća društva i mirovinske fondove, ostale financijske institucije, nefinancijska društva te kućanstva i neprofitne institucije koje služe kućanstvima. U njoj se također navodi vrsta dužničkog instrumenta koji se rabi za izravna ulaganja. Dodatne pojedinosti dostupne su za dužničke vrijednosne papire, kredite, trgovinske kredite i predujmove te dodatne geografske protustranke.

Nadalje, ESB je počeo objavljivati nove raščlambe državnog duga država članica EU‑a na komponente kredita, valute i depozita, što omogućuje temeljitiju ocjenu državnog financiranja. Premda dužnički vrijednosni papiri obično čine najveći udio državnog duga, krediti i depoziti značajne su komponente, čija vrijednost odgovara otprilike 16 % BDP‑a europodručja u 2022. i 17,5 % ukupnoga državnog duga. Podatci prikazuju različite izvore financiranja i nude raščlambu prema kategorijama vjerovnika, uključujući poslovne banke, multilateralne institucije (kao što je Međunarodni monetarni fond) i institucije Europske unije (npr. Europsku investicijsku banku).

U travnju 2023. ESB je odlučio proširiti izvještajnu populaciju za potrebe statističkog izvještavanja o tržištima novca pridruživši 24 nove banke skupini od 46 banaka koje već podnose izvješća. Nove banke obuhvaćene statističkim izvještavanjem o tržištima novca s izvještavanjem će započeti 1. srpnja 2024. Dostavljeni podatci povećat će reprezentativnost podataka iz statistike tržišta novca koje objavljuje ESB. Usto, podatci dobiveni od novih izvještajnih jedinica bit će uključeni u izračun eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) u kasnijoj fazi kako bi se osiguralo da su dovoljno kvalitetni. Proširenje izvještajne populacije poduprijet će reprezentativnost, robusnost i pouzdanost referentne kamatne stope.

Nakon izmjene smjernice o statističkim izvještajnim zahtjevima u području tromjesečnih financijskih računa, ESB je u listopadu 2023. počeo objavljivati nove raščlambe za životno osiguranje, rentna prava i mirovinska prava prema raspodjeli investicijskog rizika za sve države članice EU‑a i europodručje. Ta su prava značajne sastavnice financijske imovine kućanstava i bilježe se u financijskim računima kao obveze osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (i u znatno manjoj mjeri ostalih sektora). Novi podatci pokazuju u kojoj mjeri kućanstva snose investicijski rizik u odnosu na premije i doprinose uložene u njihovo ime.

7.2. Objava novih statističkih pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama

U siječnju 2023. ESB je na svojim mrežnim stranicama objavio prvi skup eksperimentalnih i analitičkih statističkih pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama. Ti su pokazatelji prikupljeni u bliskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama ESSB‑a i dio su širega klimatskog akcijskog plana ESB‑a.

Eksperimentalni pokazatelji održivog financiranja daju pregled dužničkih instrumenata s obilježjima održivosti koje su izdali ili ih drže rezidenti u europodručju. U njima se navode informacije o sredstvima prikupljenima za financiranje održivih projekata, a time i o tranziciji na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika.

Analitički pokazatelji emisija ugljika financijskih institucija pružaju informacije o intenzitetu ugljika u odnosu na portfelje vrijednosnih papira i kreditne portfelje financijskih institucija i pomažu u procjeni uloge financijskog sektora u financiranju tranzicije na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika i povezanih rizika. Pokazatelji pružaju informacije o izloženosti banaka drugim ugovornim stranama koje u velikoj mjeri ovise o poslovnim modelima s visokim emisijama ugljika.

Analitički pokazatelji o fizičkim rizicima kreditnih portfelja i portfelja vrijednosnih papira procjenjuju rizike koji proizlaze iz utjecaja prirodnih opasnosti uzrokovanih klimatskim promjenama, kao što su poplave ili šumski požari, na uspješnost kredita, obveznica i vlasničkih vrijednosnih papira. Pokazatelji se mogu upotrijebiti za usporedbu fizičkog rizika među državama, sektorima i opasnostima.

Nastavljen je rad na sva tri skupa podataka kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta dostupnih podataka i raščlamba, uključujući geografske, sektorske i druge pojedinosti.

7.3. Povećanje učinkovitosti izvještavanja o podatcima banaka

Okvirom za integrirano izvještavanje (IReF) nastoji se u što većoj mjeri integrirati postojeće zahtjeve ESSB‑a koji se odnose na statističke podatke banaka u jedinstveni, standardizirani izvještajni okvir koji se primjenjuje u cijelom europodručju.

IReF je prvi korak prema široj inicijativi za integrirani sustav izvještavanja o statističkim, bonitetnim i sanacijskim podatcima u Europskoj uniji, prema zahtjevu europskoga bankarskog sektora te Europskog parlamenta i Vijeća. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, ESB, Jedinstveni sanacijski odbor i Europska komisija surađuju u neformalnoj koordinacijskoj skupini radi daljnjeg promicanja takve integracije. U 2023. raspravljali su o modalitetima rada Zajedničkog odbora za izvješćivanje banaka (JBRC), koji uključuje relevantna europska i nacionalna tijela te bankarski sektor. Očekuje se da će JBRC biti uspostavljen 2024.

ESSB također blisko surađuje s bankarskim sektorom u optimizaciji izvještavanja i smanjenju ukupnog tereta izvješćivanja putem rječnika za integrirano izvještavanje banaka (BIRD). Riječ je o dobrovoljnoj inicijativi temeljenoj na suradnji koja okuplja nacionalne središnje banke ESSB‑a i poslovne banke. Rječnik BIRD, kojem se može besplatno pristupiti, pomaže bankama da generiraju statističke i nadzorne rezultate izvješćivanja te rezultate izvješćivanja povezane sa sanacijom koji su u skladu s izvještajnim zahtjevima utvrđenima u europskom zakonodavstvu. Riječ je o integriranom rječniku u kojem nema viška sadržaja – svi koncepti na kojima se temelje obveze izvješćivanja utvrđuju se i opisuju jednom, čime se bankama pomaže da odluče koje će podatke izdvojiti iz svojih unutarnjih sustava i kako će ih obraditi.

Jedan od prvih rezultata primjene rječnika BIRD bit će pomoć bankama pri usklađivanju s IReF‑om, novim okvirom za prikupljanje podataka koji će se dosljedno primjenjivati u svim državama europodručja. Izvještajne jedinice moći će upotrebljavati BIRD za izvješćivanje u skladu s IReF‑om i za druge izvještajne obveze. BIRD će pridonijeti smanjenju tereta izvješćivanja za banke i poboljšati kvalitetu podataka koji se dostavljaju nadležnim tijelima.

Okvir 5.
Prva objava novih distribucijskih računa bogatstva kućanstava

Novi eksperimentalni statistički podatci pružaju tromjesečne informacije o raspodjeli bogatstva kućanstava u europodručju u skladu s nacionalnim računima.

Novi distribucijski računi bogatstva (DWA) koje je objavio ESB pružaju uvid u raspodjelu bogatstva među kućanstvima u europodručju i državama europodručja u skladu s agregiranim tromjesečnim sektorskim računima. Novi statistički podatci podupiru analize ESB‑a povezane s ekonomskom, monetarnom i financijskom stabilnošću. Distribucijski računi bogatstva povezani su s ESB‑ovim preispitivanjem strategije monetarne politike u 2021., čiji je cilj uključiti sustavnu procjenu dvosmjerne interakcije raspodjela dohotka i bogatstva i monetarne politike. Pritom će distribucijski računi bogatstva dati nove uvide u postupak transmisije monetarne politike. Objava je usklađena s preporukama Inicijative skupine G‑20 o prazninama u podatcima kako bi se došlo do informacija o dohotku, potrošnji, štednji i bogatstvu kućanstava u skladu s nacionalnim računima.

Za razvoj metode i prikupljanje rezultata odgovoran je Europski sustav središnjih banaka. Zajednički pristup može se dodatno poboljšati na nacionalnoj razini uključivanjem dodatnih izvora podataka dostupnih na lokalnoj razini. Neke su nacionalne središnje banke već provele takva poboljšanja. Podatci kombiniraju agregirane tromjesečne sektorske račune s podatcima na razini kućanstava iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS) u razdoblju od 2010. do 2021. i drugih izvora. Rezultati za tromjesečja nakon 2021. procjenjuju se na temelju podataka iz najnovijih sektorskih računa i posljednjega dostupnog vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS) ili podataka nacionalnih zavoda za statistiku prikupljenih u nekim zemljama. Podatci se prikupljaju tromjesečno i objavljuju pet mjeseci nakon završetka svakog razdoblja. Rezultati su dostupni za europodručje, 19 država europodručja pojedinačno (sve države europodručja osim Hrvatske) i Mađarsku.

Distribucijski računi bogatstva obuhvaćaju podatke o neto bogatstvu i ukupnoj imovini i obvezama te njihovim sastavnicama. Kućanstva su raščlanjena na gornjih pet decila neto bogatstva i donjih 50 % te prema zaposlenosti i stambenom statusu. Skup podataka iz distribucijskih računa bogatstva uključuje i Ginijev koeficijent neto bogatstva, podatke o medijanu i prosjeku neto bogatstva, udio neto bogatstva koje drži donjih 50 %, gornjih 10 % i gornjih 5 % kućanstava kao i omjer duga i imovine prema decilu neto bogatstva kućanstva.

Grafikon A

Promjene u stambenom bogatstvu prema decilu neto bogatstva i udjelu u neto bogatstvu gornjih 5 % kućanstava u europodručju

a) stambeno bogatstvo	b) udio u neto bogatstvu gornjih 5 % kućanstava
(bil. EUR)	(postotci)

Okvir 6.
Statistika platnog prometa ‒ povećanje obuhvata i veća učestalost

Izmijenjena uredba ESB‑a o statistici platnog prometa stupila je na snagu 1. siječnja 2022. Poboljšanja u usporedbi s prethodnim pravnim okvirom odražavaju kretanja u području plaćanja i relevantne promjene u zakonodavstvu EU‑a. Osim toga, povećana je učestalost prikupljanja podataka s godišnje osnove na polugodišnju i tromjesečnu. Statistički podatci o platnom prometu prikupljeni u skladu s izmijenjenim okvirom prvi su put na ESB‑ovu portalu za podatke objavljeni 9. studenoga 2023. Podatci su objavljeni za sva tromjesečja 2022. i za prva dva tromjesečja 2023. te za dvije polovine 2022.

Statistika platnog prometa koja se objavljuje na polugodišnjoj osnovi odsad uključuje informacije o inovativnim uslugama plaćanja malih vrijednosti, kao što su plaćanja mobilnim uređajima, beskontaktna plaćanja, e-trgovina i nove vrste platnih usluga utvrđene revidiranom direktivom o platnim uslugama (PSD2). Uz svaku polugodišnju objavu podataka izdaje se priopćenje za javnost. U sklopu poboljšanog prikupljanja podataka podatci na ESB‑ovu portalu za podatke pokazuju, među ostalim, snažnu potražnju za beskontaktnim kartičnim plaćanjima, koja je u prvoj polovini 2023. činila 57 % svih kartičnih plaćanja u europodručju (Grafikon A).

Grafikon A

Udio beskontaktnih kartičnih plaćanja kao postotak svih kartičnih plaćanja u europodručju u prvoj polovini 2023.

Osim toga, prikupljaju se podatci o prijevarama povezanim s platnim transakcijama, postupcima provjere autentičnosti za platne transakcije i o platnim shemama. Za potrebe praćenja prekogranične trgovine na tromjesečnoj se osnovi globalno prikupljaju podatci o kartičnim platnim transakcijama s raščlambom prema pojedinačnoj državi i daljnjim raščlambama prema oznaci kategorije trgovca.

8. Istraživačke aktivnosti ESB‑a

Istraživanje ESB‑a u 2023. bilo je, među ostalim, usmjereno na procjenu inflacijskih kretanja, monetarne transmisije, klimatskih promjena i strukturnih promjena. Naime, šefovi istraživačkih odjela Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) pokrenuli su istraživačku mrežu koja se bavi izazovima u transmisiji monetarne politike u svijetu koji se mijenja (ChaMP), čiji je cilj primjena bogatih skupova granularnih podataka radi analize snage, brzine i heterogenosti kanala monetarne transmisije u europodručju u uvjetima dosad nezabilježenih šokova, strukturnih promjena i promjenjive dinamike inflacije. Mreža za financije i potrošnju kućanstava (HFCN) nastavila je pružati nove uvide u učinak inflacije na heterogena kućanstva u europodručju. ESB‑ova anketa o očekivanjima potrošača (CES) čvrsto se etablirala kao izvor vrijednih uvida u formiranje očekivanja kućanstava iz aspekta politike i istraživanja. Klimatske promjene i dalje su važna tema za istraživačke aktivnosti ESB‑a. Usto, ESB je u organizaciji godišnjih radionica na kojima se raspravljalo o najvažnijim pitanjima iz različitih područja specijalizacije blisko surađivao s nacionalnim središnjim bankama u sklopu istraživačkih grupa ESSB‑a.

8.1. Novosti o ESSB‑ovim istraživačkim inicijativama

Mreža ChaMP započela je s radom u svibnju 2023. Predviđeno je da bude aktivna tijekom razdoblja od dvije godine, uz moguće produljenje za još jednu godinu. Mreža je strukturirana u dva područja rada: područje transmisije monetarne politike putem financijskog sustava (WS1) i područje transmisije monetarne politike putem realnoga gospodarstva (WS2). Mreža ChaMP započela je s početnim programom rada koji obuhvaća 180 istraživačkih projekata na kojima radi više od 250 autora iz većine središnjih banaka ESSB‑a. Prve su radionice održane u Bruxellesu 25. listopada 2023. (WS2) i Lisabonu 31. listopada 2023. (WS1). Radionica WS1 obuhvaćala je prezentacije o transmisiji monetarne politike na poduzeća i kućanstva putem banaka te o ulozi nebankarskih financijskih posrednika, dok je radionica WS2 bila usmjerena na važnost proizvodnih mreža među poduzećima (primjerice kod ograničenja ponude i drugih šokova) i strukturnih promjena (primjerice digitalizacije, (de)globalizacije i klimatskih promjena) za transmisiju monetarne politike. Prvi sastanak voditeljskog tima uživo održao se 30. listopada 2023.

Mreža za financije i potrošnju kućanstava objavila je u srpnju 2023. rezultate četvrtog (2021.) vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS). Ta je anketa koristan izvor podataka na razini kućanstava o financijama i potrošnji kućanstava za nekoliko istraživačkih projekata koje provode članovi Mreže za financije i potrošnju kućanstava, ESB‑ova radna skupina za istraživanje heterogenosti i vanjski istraživači. Spomenuti projekti obuhvaćaju rad na distribucijskim učincima inflacijskih šokova na bilance kućanstava,^[68] razlikama u bogatstvu muškaraca i žena (rodnoj razlici u bogatstvu), mjerenju neizvjesnosti dohotka primjenom podataka o očekivanjima, heterogenosti učinaka pandemije na financije kućanstava i novim distribucijskim računima bogatstva (vidi Okvir 5.).

8.2. Novosti o ESB‑ovim istraživačkim inicijativama

ESB‑ova anketa o očekivanjima potrošača unaprijeđena je 2023. kako bi omogućila svježe uvide u sektor kućanstava u svrhu analize politika i istraživanja. ESB je proširio obuhvat ankete, koja sad, uz prvotnih šest zemalja (Belgiju, Njemačku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Španjolsku) u pilot-fazi obuhvaća još pet država europodručja (Austriju, Finsku, Grčku, Irsku i Portugal). Anketa o očekivanjima potrošača pokazala se, iz aspekta politike i istraživanja, neprocjenjivim alatom za analizu inflacijskih očekivanja kućanstava. Istraživanja su pokazala da je restriktivna monetarna politika u kombinaciji s aktivnom komunikacijom o ulozi monetarne politike u stabilizaciji buduće inflacije povećala povjerenje javnosti i spriječila trajno zadržavanje nedavnih cjenovnih i troškovnih šokova u inflacijskim očekivanjima potrošača.^[69] Anketa je također upotrijebljena za isticanje heterogenog učinka inflacije na očekivanja među kućanstvima. Među ostalim važnim nalazima, anketom je ustanovljeno da inflacija najviše utječe na kućanstva s niskim dohotkom zbog njihove izloženosti povećanjima cijena nužnih stavaka kao što su energija i hrana.

Istraživačke teme povezane s klimatskim promjenama i nadalje su se isticale u 2023. Istraživanja upućuju na nedosljednost, pri čemu su banke s opsežnijim objavama informacija o okolišu odobrile više kredita zajmoprimcima koji zagađuju okoliš, a da im pritom nisu naplatile više kamate ili skratile dospijeće duga.^[70] Druge su istraživačke aktivnosti bile usmjerene na neželjene posljedice poreza na emisiju CO₂. Analiza rizika od „zelene inflacije” (dugotrajnija odstupanja inflacije od ciljne razine koja proizlaze iz poreza na emisiju CO₂ ili sustava određivanja cijena ugljika) upućuje na to da se u slučaju vrlo sporog povećanja poreza na emisiju CO₂ dekarbonizacija može postići bez ugrožavanja ESB‑ove zadaće.^[71] Drugi su radovi pokazali da se mehanizmima određivanja cijena ugljika smanjuju emisije ugljika u poduzećima, ali ujedno se njihova ulaganja preusmjeravaju sa zelenih inovacija na kratkoročno smanjenje onečišćenja.^[72] Učinci klimatskih promjena na naše razumijevanje makroekonomske i financijske stabilnosti također su bili u fokusu panel‑rasprave o politikama na konferenciji „WE_ARE_IN” organiziranoj u suradnji s Centrom za istraživanja na području ekonomske politike.

U seriji Istraživački radovi ESB‑a u 2023. godini objavljeno je ukupno 120 radova čiji su autori zaposlenici ESB‑a. Osim toga, u ESB‑ovim serijama Povremeni radovi, Statistički radovi i Rasprave objavljene su studije više usmjerene na politike ili metodološke studije. Mnoge su istraživačke aktivnosti ESB‑a također rezultirale njihovom objavom u poznatim znanstvenim časopisima, a 12 članaka objavljeno je u Istraživačkom biltenu ESB‑a, koji je namijenjen široj publici. U Okviru 7. podrobnije se opisuju rezultati nedavnog ESB‑ova rada na gospodarskoj dinamici nakon ekstremnih događaja, što je vrlo važna tema i za cjenovnu i za financijsku stabilnost.

8.3. Najnovije informacije o radu ESSB‑ovih istraživačkih grupa

Redovite istraživačke mreže nastavile su s koordiniranjem istraživačkih napora u sklopu ESSB‑a i održavanjem odnosa s akademskim istraživačima. Istraživačke grupe ESSB‑a u području monetarne ekonomije (prva grupa), međunarodne makroekonomije, fiskalne politike, ekonomije rada, konkurentnosti i upravljanja EMU‑om (druga grupa), financijske stabilnosti, makrobonitetne regulative i mikrobonitetnog nadzora (treća grupa) i klimatskih promjena (četvrta grupa) organizirale su radionice o najvažnijim pitanjima u svojim područjima. Godišnja radionica prve grupe u 2023. prvotno je bila odgođena, a održat će se u središnjoj banci Narodowy Bank Polski u Varšavi 21. i 22. ožujka 2024. Godišnja radionica druge grupe održana je u središnjoj banci Bank of England 16. i 17. studenoga 2023. Obuhvaćala je pet sastanaka usmjerenih na produktivnost, tržišta rada, međunarodnu makroekonomiju, energetske šokove te klimatsku i fiskalnu politiku. Treća grupa održala je svoju godišnju radionicu u mjestu Saariselkä u Finskoj od 23. do 25. studenoga 2023. s naglaskom na financijskoj stabilnosti i financijskom posredovanju. Četvrta grupa održala je svoju drugu godišnju radionicu u hibridnom obliku u ESB‑u 13. i 14. studenoga 2023. Teme o kojima se raspravljalo kretale su se od utjecaja temperaturnih šokova na inflaciju do kretanja u biološkoj raznolikosti.

9. Pravni poslovi i obveze ESB‑a

U ovom poglavlju govori se o nadležnosti Suda Europske unije glede ESB‑a te ono sadržava informacije o mišljenjima ESB‑a i slučajevima neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa iz područja nadležnosti ESB‑a. Osim toga, izvještava se o ESB‑ovu praćenju poštivanja zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa.

9.1. Nadležnost Suda Europske unije u odnosu na ESB

U rujnu 2023. Sud Europske unije odbacio je žalbu u posljednjem postupku za naknadu štete koji su protiv ESB‑a i Europske unije (EU) podnijeli imatelji grčkih državnih obveznica. Žalitelji su podlijegali restrukturiranju grčkoga javnog duga iz 2012. aktiviranjem naknadnih klauzula o zajedničkom djelovanju.^[75] U prvostupanjskom postupku žalitelji su tvrdili da se njihovo prisilno sudjelovanje u restrukturiranju grčkoga javnog duga može pripisati ESB‑u i EU‑u zbog, među ostalim, uključenosti ESB‑a i EU‑a u sastanke Euroskupine i njihove uloge u postupku savjetovanja koji je doveo do aktiviranja naknadnih klauzula o zajedničkom djelovanju.^[76] Opći sud utvrdio je da ESB i EU nisu djelovali ultra vires te da nisu povrijedili pravo na vlasništvo, slobodno kretanje kapitala ili načelo jednakog postupanja. Opći sud također je utvrdio da određene odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije na koje se pozivaju tužitelji (uključujući članke 123. i 127.) nisu odredbe kojima se dodjeljuju prava pojedincima i stoga ne mogu dovesti do izvanugovorne odgovornosti EU‑a ili ESB‑a. Sud je u cijelosti odbio žalbu u kojoj se navodi da je Opći sud pogrešno razmotrio određene tužbene razloge i time je okončan više od desetljeća dug spor u kojem je ESB uvijek uspijevao dokazati zakonito postupanje.

U travnju 2023. Sud Europske unije (peto vijeće) donio je presudu u postupku prethodne odluke koji je pokrenuo Vrhovni upravni sud Litve (predmet C‑772/21). Sud Europske unije protumačio je da se minimalni standardi ESB‑a za automatiziranu provjeru prikladnosti euronovčanica uređajima za obradu novčanica iz članka 6. stavka 2. odluke ESB‑a (ESB/2010/14) o provjeri prikladnosti euronovčanica ne primjenjuju na osobe koje profesionalno rukuju gotovinom, kao što je društvo Brink’s Lithuania. U glavnom postupku Brink’s je pobijao odluku središnje banke Lietuvos bankas prema kojoj je Brink’s kršio minimalne standarde ESB‑a jer dva njegova uređaja za obradu novčanica nisu prošla test prikladnosti (koji se temeljio na tim standardima). Sud Europske unije utvrdio je da se minimalni standardi ESB‑a primjenjuju na proizvođače uređaja za obradu novčanica. Iako osobe koje profesionalno rukuju gotovinom nisu obvezane tim standardima, i dalje su obvezne ispraviti situaciju u kojoj se nadzorom nacionalne središnje banke utvrdi da uređaji za obradu novčanica nisu u skladu s minimalnim standardima ESB‑a. Sud Europske unije također je zaključio da države članice ne smiju obvezati osobe koje profesionalno rukuju gotovinom na usklađenost s minimalnim standardima ESB‑a jer uvođenjem takve obveze u skladu s nacionalnim pravom ne bi se poštovala isključiva nadležnost EU‑a u području monetarne politike, koja uključuje provjeru autentičnosti i prikladnosti novčanica.

U svibnju 2023. Sud Europske unije pojasnio je opseg sudskog nadzora koji sudovi EU‑a provode nad odlukom ESB‑a donesenom u području nadzora banaka na temelju diskrecijske ovlasti koja obuhvaća složene tehničke, ekonomske i financijske procjene. Presuda Suda Europske unije odgovor je na žalbu ESB‑a protiv presude Općeg suda iz travnja 2021. kojom je poništena odluka ESB‑a o odbijanju odobrenja banci Crédit Lyonnais da iz izračuna omjera financijske poluge isključi određene izloženosti koje proizlaze iz iznosa prikupljenih na pravno uređenim štednim računima. Opći sud smatrao je da odluka sadržava očitu pogrešku u ocjeni jer ESB nije uzeo u obzir činjenicu da ti računi nisu bili izloženi riziku masovnog povlačenja depozita i da, posljedično, ne izlažu banku riziku od prisilne prodaje. Sud Europske unije, koji je potvrdio ESB‑ovu argumentaciju, poništio je presudu Općeg suda i presudio da opseg sudskog nadzora od strane sudova EU‑a nad odlukama ESB‑a donesenima na temelju diskrecijske ovlasti mora biti ograničen i ne smije dovesti do toga da Opći sud vlastitom ocjenom zamijeni odluku ESB‑a. Tim se nadzorom samo nastoji potvrditi da se odluka ne temelji na materijalno netočnim činjenicama ili da ne sadržava očitu pogrešku u ocjeni ili da nije došlo do zlouporabe ovlasti. U ovom predmetu Sud Europske unije smatrao je da je Opći sud svojom ocjenom rizika od prisilne prodaje imovine kojoj je banka bila izložena zamijenio ocjenu ESB‑a i time prekoračio granice sudskog nadzora. Donošenjem konačne presude u predmetu Sud Europske unije odbio je zahtjev društva Crédit Lyonnais za poništenje pobijane odluke iz prvostupanjskog postupka i utvrdio da banka nije dokazala da odluka ESB‑a sadržava očitu pogrešku u ocjeni.

U rujnu 2023. Sud Europske unije^[77] odbacio je žalbu banke Versobank AS protiv presude Općeg suda od 6. listopada 2021., koji je odbio zahtjev za poništenje odluke ESB‑a o oduzimanju odobrenja banci za obavljanje djelatnosti kreditne institucije. Tom je presudom Sud Europske unije potvrdio da je oduzimanje odobrenja za rad svim kreditnim institucijama sa sjedištem u državama članicama sudionicama u isključivoj nadležnosti ESB‑a, bez obzira na to jesu li one značajne institucije ili manje značajne institucije, što uključuje i ozbiljnu povredu nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi direktiva o sprečavanju pranja novca.

9.2. Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim aktima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a. Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na EUR-Lexu. ESB je 2023. donio 12 mišljenja o predloženim pravnim aktima Unije i 35 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini.

Zabilježeno je 12 slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa, pri čemu su se dva slučaja odnosila na pravne akte Unije, a njih deset na nacionalno pravo. ESB je samoinicijativno izdao mišljenja u sedam od tih dvanaest slučajeva.

Prvi slučaj povezan s pravnim aktima EU‑a odnosio se na prijedlog uredbe EU‑a o usklađenim pravilima za pravedan pristup podatcima i njihovu uporabu (akt o podatcima). Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer se, među ostalim, odnosi na opseg pristupa podatcima u privatnom vlasništvu i uporabu takvih podataka od strane ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka za određene svrhe od javnog interesa. Drugi slučaj povezan s pravnim aktima EU‑a odnosio se na zakonodavni paket EU‑a kojim se predlaže uspostava jedinstvene europske pristupne točke (ESAP) koja bi omogućila centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su relevantne za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer uspostava jedinstvene europske pristupne točke važan je korak u dovršetku unije tržišta kapitala, što bi trebalo omogućiti učinkovitiju raspodjelu kapitala u Uniji koja bi pridonijela daljnjem razvoju i integraciji tržišta kapitala.

Dva slučaja neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om u Mađarskoj odnosila su se na neovisnost središnje banke i zabranu monetarnog financiranja. Prvi mađarski slučaj odnosio se na mađarski zakon o gospodarskim i financijskim mjerama kojim se određenim institucijama zabranjuje da do 30. lipnja 2023. kupe dužnički instrument nominiran u mađarskim forintama koji je izdala jedna nacionalna središnja banka ESSB‑a. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer sprječava središnju banku Magyar Nemzeti Bank da neovisno odabire potrebna sredstva i instrumente za provođenje učinkovite monetarne politike i neovisno ostvaruje svoj glavni cilj, stabilnost cijena. Drugi mađarski slučaj odnosio se na izmjene zakona o središnjoj banci Magyar Nemzeti Bank kojima se uvode jedinstveni računi riznice u stranoj valuti kojima će upravljati Magyar Nemzeti Bank i koji služe kao dopuna postojećem mađarskom jedinstvenom računu riznice u mađarskim forintama. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer odnosi se na usklađenost remuneracije po računima državne riznice u nacionalnoj središnjoj banci sa zabranom monetarnog financiranja.

Dva slovačka slučaja neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om odnosila su se na gotovinu. Prvi se slovački slučaj odnosio na slovački zakon o socijalnom osiguranju kojim se ograničavaju gotovinska plaćanja za doprinose za javno socijalno osiguranje. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim zbog ograničenja koja su njime nametnuta na uporabu gotovine kao sredstva plaćanja i nepostojanja ocjene proporcionalnosti tog ograničenja, s obzirom na kriterije koje je Sud Europske unije utvrdio u svojoj presudi Hessischer Rundfunku (C‑422/19 i C‑423/19). Drugi slovački slučaj odnosio se na slovački zakon o izmjeni Ustava Slovačke Republike, kojim se jamči izdavanje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja, utvrđuje da svi imaju pravo izvršiti plaćanje za kupnju robe i pružanje usluga gotovinom kao zakonskim sredstvom plaćanja, jamči da se prihvaćanje takvog plaćanja može odbiti samo zbog opravdanih ili općenito primjenjivih razloga te jamči pravo na provedbu gotovinske transakcije u banci ili podružnici strane banke. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer ustavnim se pravom jamči izdavanje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja i u tom kontekstu utvrđuje opće načelo obveznog prihvaćanja gotovine i okvir za izuzeća u državi članici čija je valuta euro, što su pitanja u isključivoj nadležnosti ESB‑a i Unije.

Pet slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om povezanih s propisima na nacionalnoj razini (četiri slučaja propuštanja savjetovanja i jedan slučaj zakašnjelog savjetovanja) odnose se na poseban porez i namete na banke uvedene kao odgovor na povećanu inflaciju i kamatne stope. Ti su se slučajevi odnosili na: (1) poljski zakon o skupnom financiranju poslovnih pothvata i pomoći zajmoprimcima kojim je uveden moratorij na otplatu hipotekarnih kredita kako bi se smanjilo opterećenje dužnika s nepodmirenim hipotekarnim kreditima nakon nedavnih povećanja kamatnih stopa koje je provela središnja banka Narodowy Bank Polski; (2) portugalski zakon o privremenom smanjenju referentnih stopa Euribor za 30 % u odnosu na hipotekarne kredite s promjenjivom kamatnom stopom kojim se nastoje ublažiti učinci povećanja kamatnih stopa na tržište stambenih hipotekarnih kredita i želi osigurati veća predvidljivost za obitelji koje imaju hipotekarne kredite s promjenjivom kamatnom stopom; (3) rumunjski zakon o određenim fiskalno-proračunskim mjerama kojima se osigurava dugoročna financijska održivost Rumunjske i koje se odnose, među ostalim, na uvođenje poreza na promet kreditnih institucija koje su rumunjske pravne osobe ili rumunjske podružnice inozemnih pravnih osoba; (4) slovački zakon o posebnom nametu na poslovanje u pravno uređenim djelatnostima (a) proširenjem obuhvata pravno uređenih osoba koje podliježu posebnom nametu kako bi se obuhvatile kreditne institucije koje posluju u Slovačkoj i (b) uvođenjem posebne stope nameta za spomenute kreditne institucije i (5) latvijski zakon o izmjeni Zakona o zaštiti potrošača kojim se propisuje da će tijekom 2024. kreditne institucije biti obvezne plaćati naknadu za zaštitu zajmoprimaca s hipotekarnim kreditima u korist zajmoprimaca koji ispunjavaju određene uvjete. Ti se slučajevi smatraju jasnima i važnima jer spomenutim se zakonima otvaraju pitanja povezana s financijskom stabilnošću, bonitetnim nadzorom i, u latvijskom, portugalskom i slovačkom slučaju, monetarnom politikom.

Posljednji slučaj neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om povezan s propisima na nacionalnoj razini španjolski je slučaj koji se odnosi na zakon kojim se središnjoj banci Banco de España nalaže da poduzme potrebne mjere kako bi se investicijskim društvima omogućilo da otvore račune u središnjoj banci u svrhu deponiranja sredstava koje primaju od svojih klijenata. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer, osim njegova izravnog utjecaja na rad platnih sustava, može i otvoriti pitanja povezana s monetarnom politikom i financijskom stabilnošću.

ESB je donio 12 mišljenja o zakonodavnim prijedlozima EU‑a o temama kao što su digitalni euro, eurokovanice i euronovčanice kao zakonsko sredstvo plaćanja, reforma gospodarskog upravljanja u Uniji, okvir EU‑a za upravljanje krizama i osiguranje depozita, mjere za ublažavanje prekomjernih izloženosti središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja, poboljšanje učinkovitosti klirinških tržišta u Uniji, tretman koncentracijskog rizika prema središnjim drugim ugovornim stranama i rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije se poravnanje obavlja centralno, trenutni kreditni transferi u eurima, pitanja povezana s klimatskim promjenama, uključujući energetsku učinkovitost zgrada, dužnu pažnju za održivo poslovanje poduzeća te transparentnost i integritet aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga, statistika tržišta rada o poslovnim subjektima Europske unije i imenovanje novog člana Izvršnog odbora ESB‑a.

Kad je riječ o mišljenjima o nacionalnom zakonodavstvu, koja često obuhvaćaju više od jedne teme, ESB je donio 19 mišljenja u vezi s nacionalnim središnjim bankama, od čega se 15 mišljenja odnosilo na stabilnost financijskog sustava, 13 mišljenja na bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama, sedam mišljenja na valutna pitanja i sredstva plaćanja, pet mišljenja na instrumente i operacije monetarne politike i provedbu monetarne politike te tri mišljenja na platne sustave i/ili sustave za namiru vrijednosnih papira. Sedam mišljenja u 2023. odnosilo se na temu posebnog poreza i nameta na banke koji su uvedeni kao odgovor na povećanu inflaciju i kamatne stope.

9.3. Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU‑a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s ESB‑ovim Upravnim vijećem Europska komisija prati poštuju li države članice navedene odredbe.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora.

ESB‑ovo praćenje poštivanja u 2023. potvrdilo je da su članci 123. i 124. Ugovora uglavnom poštivani.

ESB će nastaviti pratiti uključenost središnje banke Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane središnje banke Magyar Nemzeti Bank u 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Konačna prodaja imovine povezane s Irish Bank Resolution Corporation od strane irske središnje banke ostvarena tijekom 2023. prodajom dugoročnih obveznica s promjenjivom kamatnom stopom riješila je ozbiljna pitanja povezana s monetarnim financiranjem koja su bila otvorena od 2013.

Financiranje obveza javnog sektora prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF‑u) od strane nacionalnih središnjih banaka ne smatra se monetarnim financiranjem ako ono rezultira inozemnim potraživanjima koja imaju sva obilježja pričuva. Međutim, financijske donacije koje su preko MMF‑a prethodnih godina dale središnje banke Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique i Banque de France za otpis dugova najzaduženijih siromašnih zemalja nisu rezultirale nikakvim inozemnim potraživanjima te su stoga potrebne korektivne mjere.

10. ESB u kontekstu EU‑a i međunarodnom kontekstu

Tijekom 2023. ESB je nastavio blisko surađivati sa svojim europskim i međunarodnim partnerima. Veza između ESB‑a i Europskog parlamenta ključan je dio ESB‑ova okvira odgovornosti. ESB je sudjelovao u redovitim saslušanjima i korespondenciji s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON). Usto je surađivao s ECON‑om u sklopu kontinuiranog rada na digitalnom euru. Na međunarodnoj razini ESB je konstruktivno sudjelovao u dijalogu sa svojim partnerima iz skupine G‑20. Podržao je, među ostalim, inicijative indijskog predsjedništva povezane s regulacijom financijskog sektora, prekograničnim plaćanjima i kriptoimovinom. Osim toga, i nadalje je sudjelovao u raspravama relevantnima za središnje banke o različitim pitanjima povezanima s funkcioniranjem Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), uključujući preispitivanje MMF‑ovih kvota, prilagodbe MMF‑ovih kreditnih politika i instrumenata te pitanja u vezi s posebnim pravima vučenja (SDR) i njihovim usmjeravanjem.

10.1. ESB‑ova odgovornost

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB‑u je dodijeljena neovisnost. Neovisnost znači da ESB može donositi odluke kako bi ostvario svoj primarni cilj održavanja stabilnosti cijena, pri čemu ne podliježe političkom utjecaju. Međutim, odgovornost je bitan dio neovisnosti. ESB za svoje djelovanje odgovara Europskom parlamentu koji predstavlja građane EU‑a. Ispunjavanje tih obveza odgovornosti ključna je zadaća ESB‑a. Dvosmjerni dijalog između ESB‑a i Europskog parlamenta omogućuje ESB‑u da objasni svoje djelovanje i politike predstavnicima građana EU‑a i posluša njihove probleme. Taj se dijalog tijekom vremena razvio i nadišao zahtjeve iz članka 284. stavka 3. UFEU‑a. Radi promicanja kontinuiranoga zajedničkog razumijevanja i djelotvorne suradnje predsjednica ESB‑a i predsjednica Europskog parlamenta potpisale su u lipnju 2023. razmjenu pisama u kojima su pojasnile mehanizme odgovornosti između ESB‑a i Europskog parlamenta na području središnjeg bankarstva.

U 2023. predsjednica ESB‑a sudjelovala je na četirima redovitim saslušanjima ECON‑a i na plenarnoj raspravi o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2021. u veljači, nakon koje je Europski parlament izdao rezoluciju. Potpredsjednik je ECON‑u u svibnju predstavio Godišnje izvješće ESB‑a za 2022. Istodobno je ESB objavio svoje povratne informacije kao odgovor na rezoluciju Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2021. godinu. Osim toga, ESB je u svibnju bio domaćin godišnjeg posjeta delegacije ECON‑ovih članova ESB‑u. Nadalje, ESB je tijekom godine odgovorio na 27 pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu.

Usto, ESB je blisko surađivao s ECON‑om u sklopu svojeg rada na digitalnom euru. Tadašnji član Izvršnog odbora g. Panetta sudjelovao je 2023. na trima ad hoc saslušanjima ECON‑a na kojima se raspravljalo o napretku ostvarenom tijekom faze istraživanja o digitalnom euru, uključujući teme korisničkog iskustva, zakonskog sredstva plaćanja i zakonodavnog postupka povezanog s digitalnim eurom.^[78] ESB je s Europskim parlamentom organizirao i tehničke seminare na razini zaposlenika i sudjelovao u događajima u organizaciji zastupnika Europskog parlamenta s ciljem rasprave o digitalnom euru.

Prema najnovijoj anketi Eurobarometra provedenoj u listopadu i studenome 2023. godine 79 % ispitanika iz europodručja podržava euro, a 43 % ima povjerenja u ESB. Visoka razina potpore euru vrlo je pozitivan znak, dok razmjerno niža razina povjerenja u ESB pokazuje da institucija treba nastaviti ulagati napore u komunikaciju s javnošću i izabranim predstavnicima građana. Izgradnja povjerenja javnosti ostat će sastavni dio budućeg djelovanja ESB‑a. ESB je stoga i nadalje predan aktivnom sudjelovanju u konstruktivnom dijalogu s Europskim parlamentom i građanima europodručja.

10.2. Međunarodni odnosi

Skupina G‑20

Tijekom indijskog predsjedanja skupinom G‑20 u 2023. globalno je gospodarstvo i nadalje bilo pod negativnim utjecajem rata koji Rusija vodi u Ukrajini te, u posljednjem tromjesečju, povećane nesigurnosti zbog sukoba na Bliskom istoku. Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G‑20 suočili su se sa slabijim globalnim rastom, visokim inflacijskim pritiscima i kolebljivim cijenama energije. Iako članovi zbog neslaganja oko geopolitičkih pitanja nisu objavili priopćenja na sastancima u veljači i srpnju 2023., u zajedničkoj izjavi čelnika skupine G‑20 u New Delhiju i odluci da se Afrička unija prizna kao buduća stalna članica skupine G‑20 vidljivi su napori koje članovi ulažu u očuvanje djelotvornosti i uključivosti foruma. ESB je pozdravio i podržao inicijative indijskog predsjedništva za poboljšanje regulatornog okvira u bankarskom i nebankarskom sektoru, olakšavanje prekograničnih plaćanja i postizanje dogovora o planu skupine G‑20 za ograničavanje rizika iz ekosustava kriptoimovine. ESB je također podržao nastojanja skupine G‑20 da poveća održivo financiranje iz privatnih i javnih izvora za globalni prelazak na nultu neto stopu emisija. S obzirom na projekt digitalnog eura, rasprave na razini skupine G‑20 o mogućnostima oblikovanja i zaštitnim mjerama za digitalne valute središnjih banaka također su bile važan prioritet iz perspektive ESB‑a.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je zadržao svoju aktivnu ulogu u raspravama o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF‑u) i drugim forumima, pri čemu je promicao gledište središnje banke u zajedničkim europskim stajalištima na tim forumima.^[79] Ključne teme u 2023. uključivale su preispitivanje kvota MMF‑a, prilagodbe MMF‑ovih kreditnih politika i instrumenata te pitanja u vezi s posebnim pravima vučenja (SDR) i njihovim usmjeravanjem.

Odbor guvernera MMF‑a zaključio je 15. prosinca 2023. šesnaesto opće preispitivanje kvota i odobrio povećanje kvota članica za 50 %, čime su ukupne kvote MMF‑a povećane na 715,7 mlrd. SDR‑a.^[80] Povećanje kvote raspodijelit će se članicama razmjerno njihovim postojećim udjelima u kvotama. Uvedene su prilagodbe MMF‑ovih instrumenata, što je omogućilo kontinuiranu potporu Fonda Ukrajini.^[81] Krajem ožujka 2023. u sklopu proširenog instrumenta za financiranje Ukrajine odobren je aranžman u trajanju od 48 mjeseci.^[82] MMF je također dodatno ojačao preventivnu ulogu i fleksibilnost svojih alata dovršetkom preispitivanja preventivnih instrumenata u listopadu 2023. Na kraju 2023. MMF‑ova kreditna aktivnost i nadalje je bila blizu dosad najviših zabilježenih razina – ukupni nepodmireni krediti na računu općih sredstava iznosili su oko 92 mlrd. SDR‑a, pri čemu je trećinu tog iznosa činila izloženost prema najvećem zajmoprimcu Fonda.

Nakon dodjele 650 mlrd. USD u posebnim pravima vučenja tijekom 2021. u svrhu zadovoljavanja dugoročne globalne potrebe za nadopunom postojećih pričuva, što je također pomoglo zemljama u suočavanju s pandemijom, u lipnju 2023. ispunjavanjem globalne ambicije za mobiliziranjem 100 mlrd. USD postignut je važan korak u naporima za usmjeravanje posebnih prava vučenja ili jednakovrijednih sredstava u dodatnu pomoć zemljama s tržištima u nastajanju i zemljama s niskim dohotkom. Države članice EU‑a dale su važan doprinos tom naporu tako što su preuzele više od 31 % obveza. Najveći dio toga globalnog cilja namijenjen je Fondu za otpornost i održivost te Fondu za smanjenje siromaštva i rast MMF‑a. ESB je također nastavio podupirati međunarodne inicijative za pomoć ranjivim zemljama u rješavanju sve većih ranjivosti uzrokovanih dugom, posebice provedbu Zajedničkog okvira skupine G‑20 za restrukturiranje duga.

11. Promicanje dobrog upravljanja te socijalne i okolišne održivosti

ESB provodi ključne aktivnosti povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima. Kad je riječ o javnoj instituciji kao što je ESB, to uključuje njezinu odgovornost prema građanima Europske unije (EU) i njihovim izabranim predstavnicima, komunikaciju i suradnju s različitim publikama, pridržavanje najviših etičkih standarda i transparentnost, osnaživanje zaposlenika i promicanje njihove dobrobiti te razmatranje utjecaja i rizika na klimu i okoliš.

11.1. Najnovije informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima

Ovaj pregled ključnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih kretanja u 2023. dopunjen je drugim odjeljcima ovoga godišnjeg izvješća i dodatnim informacijama na mrežnim stranicama ESB‑a (Tablica 11.1.).

U odjeljcima 11.2. i 11.3. opisuje se kako je ESB kao europska institucija u 2023. radio na kontinuiranom jačanju svojeg okvira upravljanja kao i na poticanju transparentnosti i povezanosti s građanima. U odjeljku 11.2. opisani su napori koje je ESB uložio u svrhu jačanja europske i međunarodne suradnje u području etike, integriteta i primjerenog ponašanja, čime se također odgovaralo na povećan javni interes za to područje.^[90] U odjeljku 11.3. opisuju se usklađeni napori ESB‑a da jasno objasni svoje politike u razdoblju visoke inflacije, pri čemu se obraćao različitim publikama i odgovarao na zabrinutost građana u vezi s budućnošću naše valute. U odjeljku 11.4. navode se ključna kretanja u 2023. koja su utjecala na ESB‑ovo upravljanje ljudskim potencijalima i pružaju se najnovije informacije o imenovanju službenika za raznolikost i uključenost te izmiritelja. Naposljetku, odjeljak 11.5. obuhvaća rad ESB‑a na temama povezanima s klimatskim promjenama i okolišem te sadržava pojedinosti o specijaliziranim publikacijama iz tog područja.

ESB se bavi okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima u sklopu svojih okvira upravljanja rizicima koji se odnose na financijske i nefinancijske rizike, kao što je opisano u poglavlju o upravljanju rizicima u Godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a za 2023.

Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik započelo je 2022. i otad se provodi redovito. Testiranje je jedna od mjera kojima se rizike povezane s klimatskim promjenama nastoji postupno uključiti u opći okvir za rizike. U sklopu svojega prvog testiranja otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik ESB je procjenjivao osjetljivost profila financijskog rizika Eurosustava na klimatske promjene i pritom unaprijedio sposobnost Eurosustava za procjenu klimatskog rizika. Rezultati su omogućili prvu procjenu utjecaja klimatskog rizika na bilancu ESB‑a.

11.2. Jačanje etike i integriteta

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje ESB‑a odgovorna je za utvrđivanje odgovarajućih pravila povezanih s etikom i upravljanjem te praćenje usklađenosti s tim pravilima. Nove inicijative u 2023. bile su usmjerene na unaprjeđenje iskustva obuke za zaposlenike, od uvodnih tečajeva i programa e‑učenja za nove zaposlenike do tečajeva za obnovu znanja za zaposlenike s duljim radnim stažem i individualizirane obuke prilagođene potrebama određenih poslovnih funkcija. Tijekom razdoblja od šest do osam tjedana oko Svjetskog dana etike organizirani su i različiti projekti otvaranja prema ciljnim skupinama kako bi se zaposlenicima ESB‑a skrenula pozornost na potrebu da se pridržavaju etičkih pravila i kako bi se javnost informirala o ESB‑ovoj usmjerenosti na ta pitanja. Služba za usklađenost s propisima i upravljanje nastavila je unaprjeđivati i pojednostavnjivati svoje procese, olakšavati zaposlenicima pristup etičkim savjetima i postupati u skladu s etičkim standardima ESB‑a.

Povećana osviještenost o etici i integritetu te jednostavan pristup etičkim savjetima doveli su do znatnog povećanja zahtjeva s 1690 u 2022. na 2767 u 2023. (Grafikon 11.1.).

Provjerama usklađenosti provedenima uz potporu vanjskoga revizorskog društva potvrđeno je da zaposlenici ESB‑a i članovi ESB‑a u tijelima na visokoj razini općenito poštuju pravila o privatnim financijskim transakcijama.

Grafikon 11.1.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika ESB‑a u 2023.

ESB‑ov neovisni Odbor za etiku nadopunjuje upravljačku strukturu ESB‑a. Odbor pruža savjete visokim dužnosnicima ESB‑a o etičkim pitanjima, uglavnom u vezi s privatnim aktivnostima i plaćenim radom nakon isteka mandata te procjenjuje njihove izjave o interesima. Osim toga, Odbor za etiku prati europska i međunarodna kretanja na području etike i primjerenog ponašanja. Također daje savjete o poželjnim posuvremenjenjima etičkog okvira ESB‑a za visoke dužnosnike ESB‑a, kao što je nedavno poboljšanje pravila o osobnim financijskim transakcijama.

Odbor za etiku i usklađenost s propisima nastavio je podupirati nacionalne središnje banke i nacionalna nadležna tijela u provedbi etičkih smjernica donesenih u 2021. i smjernica o usklađenom i dosljednom tumačenju etičkih standarda u Eurosustavu. Osim toga, kako bi se na najbolji mogući način iskoristila raznolikost stajališta, Odbor je organizirao sastanke o temama od zajedničkog interesa na kojima je sudjelovalo više od 50 različitih javnih institucija i organizacija.

Na europskoj razini ESB je u 2023. i nadalje imao aktivnu ulogu u međuinstitucijskim pregovorima o uspostavljanju neovisnoga etičkog tijela EU‑a koji su u tijeku.

Na međunarodnoj razini ESB je bio intenzivno uključen u razmjenu znanja i utvrđivanje standarda u sklopu Etičke mreže multilateralnih organizacija i u svojoj ulozi potpredsjednika mreže i pridonošenjem na sastancima i godišnjoj konferenciji. ESB je također pridonio prvom preispitivanju provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije u EU‑u.

11.3. Komunikacija i transparentnost ESB‑ove politike

Inflacija koja je, unatoč smanjenju, i nadalje previsoka, te sve opipljiviji učinci pooštravanja ESB‑ove politike na gospodarstvo stvorili su izazovno komunikacijsko okružje za ESB u 2023. U vremenima iznimne neizvjesnosti i krize povezane s troškovima života bilo je nužno usmjeriti ESB‑ovu komunikaciju na umirivanje građana i poduzeća isticanjem ESB‑ove posvećenosti vraćanju inflacije na ciljnu razinu i uvjeravanjem građana u ESB‑ovu sposobnost da to učini s pomoću ključnih instrumenata politike koji su mu na raspolaganju.

Stoga je ESB intenzivirao komunikaciju o monetarnoj politici. Budući da je pooštravanje monetarne politike počelo proizvoditi planirani učinak slabljenja potražnje, bilo je važno objasniti ESB‑ove odluke i ponovno istaknuti da je njegova primarna zadaća borba protiv inflacije. Osim u brojnim govorima donositelja odluka ESB‑a na javnim događajima, i u nekoliko je objava u ESB‑ovu blogu objašnjeno kako je inflacija utjecala na realni dohodak i zašto su strukturne politike vlada važne za rješavanje problema inflacije te je pružen analitički uvid u rekordno visoke razine participacije radne snage. U ESB‑ovim podcastima opisani su pokretači inflacije, a u posebnom izdanju podcasta osmišljenom kao ljetna škola objašnjeno je koja je uloga ESB‑a u održavanju stabilnosti cijena.

Istodobno, pojavila se potreba za odgovorom na legitimna pitanja o tome zašto ESB nije predvidio nagli porast inflacije i zašto su njegove makroekonomske projekcije bile neprecizne. Jasnoća i točnost projekcija Eurosustava posebno su važne za sidrenje očekivanja i jačanje vjerodostojnosti ESB‑ove politike. Isto tako, bilo je nužno objasniti različite izvore nesigurnosti i komunicirati s osjećajem poniznosti kao sredstvom za jačanje povjerenja.

Zbog prijašnjih odluka o monetarnoj politici, posebno velikih kupnja vrijednosnih papira, u 2023. ESB i druge središnje banke u Eurosustavu suočili su se s gubitcima u svojim bilancama. ESB se trudio protumačiti porijeklo dobiti i gubitaka središnje banke, primjerice, u posebnom objašnjenju. To mu je omogućilo da spomenute gubitke stavi u kontekst višegodišnjeg razdoblja značajne dobiti i da naglasi da je njegov posao donošenje odluka o monetarnoj politici koje vode postizanju njegova cilja održavanja stabilnosti cijena, a ne ostvarivanje dobiti.

Daljnji izvanredni komunikacijski napori u 2023. bili su usmjereni na budućnost naše valute u obliku gotovine i u digitalnom obliku.

ESB je odlučio da dizajniranje treće serije euronovčanica treba uključivati participativni postupak kojim je obuhvaćena šira javnost. U tu svrhu Europljani iz cijelog europodručja bili su pozvani da sudjeluju u internetskoj anketi o temama za sljedeću seriju novčanica, pri čemu su imali priliku odabrati između sedam ponuđenih tema dizajna. Sudjelovalo je više od 365 000 građana iz cijelog europodručja, a njihovi su odabiri uzeti u obzir pri donošenju odluke Upravnog vijeća o odabiru „Europske kulture” i „Rijeka i ptica” kao tema budućih novčanica. Komunikacija i otvaranje prema javnosti u odnosu na sljedeću seriju novčanica osnažili su poruku da su ESB i Eurosustav i nadalje opredijeljeni za gotovinu.

Bilo je posebno važno istaknuti opredijeljenost za gotovinu u 2023. jer ESB se priprema za moguće uvođenje digitalnog eura.

U listopadu 2023. Upravno vijeće odlučilo je zaključiti istražnu fazu projekta digitalnog eura i prijeći na pripremnu fazu. Taj je korak popraćen višedimenzionalnom i višejezičnom komunikacijskom kampanjom koja je obuhvaćala različite komunikacijske kanale i proizvode u svim državama europodručja, uključujući službenu stranicu o projektu digitalnog eura na platformi LinkedIn i posebnu mrežnu stranicu o projektu digitalnog eura. Kampanja je bila usmjerena na prednosti i važnost uvođenja digitalnog eura, pitanja privatnosti i ulogu gotovine i nove digitalne valute kao zakonskog sredstva plaćanja. Osim komuniciranja s dionicima iz sektora, tvorcima politika i organizacijama civilnog društva ESB se u inovativnom pristupu obratio i stvarateljima relevantnih internetskih sadržaja. Cilj je bio potaknuti digitalne poduzetnike aktivne u području novca i financija da iznesu argumente za digitalni euro i objasne njegova obilježja svojim internetskim pratiteljima i pretplatnicima.

Općenito, ti zajednički napori i posljedična široka medijska pokrivenost rezultirali su uspješnom promidžbom projekta digitalnog eura i boljim razumijevanjem. Analiza je pokazala da, iako su u početku najveći interes za digitalni euro pokazivale mlađe generacije Europljana, osviještenost i razumijevanje sad su se proširili na sve dobne skupine.

Protekla je godina bila i godina u kojoj je ESB proslavio svoju 25. obljetnicu osnutka. Tom je prigodom ESB organizirao događanje na kojem su sudjelovali najviši predstavnici institucija Europske unije, države domaćina ESB‑a, Njemačke, i drugih država europodručja, kao i bivši predsjednici ESB‑a, Jean-Claude Trichet i Mario Draghi. Osim toga, krajem 2023. i početkom 2024. ESB je s drugim institucijama EU‑a zajednički obilježio 25 godina eura. Te povijesne prekretnice omogućile su ESB‑u da istakne uspjeh jedinstvene valute i njezine dobrobiti za građane Europe kao globalnog simbola stabilnosti i europskog jedinstva.

Kako bi se posebno povezao s mlađim osobama, ESB je 2023. na društvenim mrežama proveo kampanju „Naš je cilj stabilnost”. Cilj je bio na interaktivan i osoban način objasniti ključne aspekte ESB‑a i njegova rada: njegov cilj održavanja stabilnosti cijena, ulogu nadzora banaka i način na koji ESB‑ove odluke utječu na svakodnevni život. Objave u sklopu kampanje pogledane su 166 milijuna puta i doprle su do 43 milijuna mladih ljudi.

Javni pristup ESB‑ovim dokumentima sastavni je dio ESB‑ove politike transparentnosti. Njime se promiče ESB‑ova otvorenost i jača njegov demokratski legitimitet.

U 2023. ESB je zaprimio više zahtjeva (73 zahtjeva) za pristup dokumentima nego u 2022. (63 zahtjeva). Iako su zahtjevi i nadalje obuhvaćali širok raspon tema, uključujući pitanja povezana s nadzorom ili istaknutim inicijativama kao što je projekt digitalnog eura, došlo je do znatnog povećanja zahtjeva za pristup dokumentima koji obrađuju institucijske i upravljačke teme, što je odraz većega javnog interesa za takva pitanja.

U skladu s ESB‑ovom opredijeljenošću za transparentnost, dokumenti objavljeni kao odgovor na zahtjeve za javni pristup općenito su stavljeni na raspolaganje putem Javnog registra dokumenata ESB‑a. Nadalje, s ciljem povećanja transparentnosti, ESB je pripremio pregled tema obuhvaćenih zahtjevima za pristup dokumentima koje je ESB zaprimio od 2004.

Europska ombudsmanica nije utvrdila nepravilnosti u odnosu na ESB‑ovo postupanje na temelju zahtjeva za javni pristup.

Inicijative ESB‑a za poticanje transparentnosti, otvorenosti i blizine građanima dobile su priznanje uvrštavanjem u uži izbor za nagradu europske ombudsmanice za dobru upravu u 2023. za „pomoć građanima EU‑a u razumijevanju monetarne politike tijekom razdoblja visoke inflacije”.

11.4. Osnaživanje naših zaposlenika da teže izvrsnosti za Europu

U okolnostima postupnog povratka u ured od 2022. nadalje ESB se usredotočio na politike i programe kojima se podupiru ravnoteža između poslovnog i privatnog života, razvoj zaposlenika i organizacijska otpornost. U siječnju 2023. uspostavljena je nova politika rada na daljinu kojom se podupire fleksibilnost za zaposlenike i pripravnike. Nova platforma za virtualno učenje, EUREKA, postala je dostupna institucijama diljem Europskog sustava središnjih banaka i jedinstvenoga nadzornog mehanizma u 2023., čime je dodatno povećan pristup mogućnostima učenja i mobilnosti. U skladu s ciljem uspostavljanja kulture stvarne uključenosti ESB je imenovao izmiritelja i savjetnika za ljudske potencijale na području raznolikosti i uključenosti.

Radna kultura

Nakon prijelazne faze u 2022., 1. siječnja 2023. na snagu je stupila nova politika rada na daljinu. Na temelju općenito pozitivnih iskustava tijekom razdoblja rada na daljinu nova politika zaposlenicima pruža fleksibilne mogućnosti rada na daljinu. Njime se svim zaposlenicima i pripravnicima u ESB‑u omogućuje rad na daljinu do 110 dana godišnje, ovisno o usklađenosti s poslovnim potrebama.

Slika 11.1.

Rad na daljinu zaposlenika ESB‑a u 2023.

ESB visoko cijeni prijedloge zaposlenika te je početkom 2023. proveo kratku anketu među zaposlenicima. Rezultati ankete pokazali su da su zaposlenici i dalje angažirani, predani i povezani s radom ESB‑a. Međutim, potrebno je još raditi na jačanju radne kulture. U sklopu daljnjih aktivnosti provedenih nakon ankete Izvršni odbor zagovarao je inicijativu za promicanje organizacijske kulture u kojoj zaposlenici uče kako učinkovito odgovoriti na neprimjereno ponašanje. Uvedene su interaktivne radionice s ciljem jačanja kulture u kojoj se zaposlenici zauzimaju za sebe i načina suradnje.

Razvoj talenata

Protekla je godina bila važna za mobilnost zaposlenika ESSB‑a i SSM‑a. ESB‑ova nova platforma za učenje, EUREKA, prvi je put ponudila centralizirani pregled mogućnosti učenja i mobilnosti u drugim institucijama u sklopu ESSB‑a i SSM‑a. EUREKA promiče razmjenu znanja i suradnju te je na raspolaganju zaposlenicima ESB‑a i svim zaposlenicima ESSB‑a i SSM‑a. U sklopu petog izdanja Schumanova programa pokrenutog 2023. ponuđen je 41 projekt koji nudi mogućnost privremenog zapošljavanja, što je omogućilo razmjenu zaposlenika između ESB‑a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih središnjih banaka. Nastavljena je i razmjena zaposlenika između ESB‑a i nekoliko nacionalnih nadležnih tijela i europskih institucija obuhvaćena posebnim programom razmjene u sklopu SSM‑a. Do kraja 2023. na snazi je bilo devet ugovora o razmjeni s dva nacionalna nadležna tijela (središnjom bankom Banco de España i francuskim tijelom nadležnim za bonitetni nadzor i sanaciju) i jednom agencijom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje).

ESB je nastavio svoj Program za rast vođenja kako bi razvio sposobnosti vođenja i povećao učinkovitost vodstva. Osim toga, organizirao je posljednjih sedam skupina za obuku u sklopu programa posvećenog ženskom vodstvu, koji je uspješno pokrenut 2014. s ciljem postizanja veće zastupljenosti žena u ESB‑u. Još jedna važna prilika za razvoj ponuđena je u obliku portala za mentorstvo, koji zaposlenicima i pripravnicima omogućuje da ponude mentorstvo i traže mentora. Do kraja 2023. zabilježeno je gotovo 100 mentorskih odnosa.

Pokrenute su daljnje ključne inicijative u sklopu strategije za učenje i razvoj ESSB‑a i SSM‑a. Nacionalna nadležna tijela i nacionalne središnje banke pridruženi su platformi EUREKA, koja omogućuje pristup širokom rasponu mogućnosti za učenje i razvoj u ESSB‑u i cijelom SSM‑u. U listopadu 2023. pokrenut je vodeći program obrazovanja za rukovoditelje u području središnjeg bankarstva i nadzora banaka. Tijekom godine održana su dva uspješna timska natjecanja u osmišljavanju inovacija sa sudionicima iz cijelog ESSB‑a i SSM‑a. Prvo natjecanje, čija je tema bilo decentralizirano financiranje, održano je u veljači, a drugo, čija su tema bile klimatske promjene, u studenome u prostorijama ESB‑a.

Ponudom pripravničkog programa ESB promiče europsku integraciju mladih studenata diplomskih studija te im daje mogućnost stjecanja praktičnog iskustva i primjene znanja koje su stekli tijekom studija. Istodobno, ESB ima koristi od znanja polaznika o trenutačnoj situaciji u području akademskih istraživanja te od njihova entuzijazma i svježih ideja. Od 1. prosinca 2023. bespovratna sredstva za pripravnički staž povećala su se na 1170 EUR mjesečno i na 2120 EUR za studente doktorskih studija koji su završili najmanje dvije godine svojega doktorskoga studija za slobodna pripravnička radna mjesta na toj razini. Pripravnici također primaju naknadu za smještaj.

Raznolikost i uključenost

Odražavanje europskog društva i uspostavljanje kulture stvarne uključenosti dugoročan je pothvat. S tim je ciljem ESB ojačao svoju institucionalnu osnovu podupiranjem svojih šest mreža za raznolikost i uključenost koje su pokrenuli zaposlenici te uvođenjem programa za učenje o uključenosti za zaposlenike, timove i voditelje. Kako bi se omogućila kultura temeljena na uključenosti, uzajamnom poštovanju i psihološkoj sigurnosti stvorene su dvije nove uloge: od 2023. novi izmiritelj potpomognutim dijalogom sprječava i rješava trzavice na radnom mjestu, a novi savjetnik za ljudske potencijale na području raznolikosti i uključenosti pomaže pri sagledavanju svih tema vezanih uz ljude i kulturu sa stajališta raznolikosti i uključenosti.

Tijekom 2023. rodna raznolikost i nadalje je bila visoko na ESB‑ovu popisu prioriteta, pri čemu je ESB nastojao prihvatiti sve aspekte raznolikosti i poticati kulturu uključenosti. To se odražava u dobivenim certifikatima EDGE Move i EDGEplus, ESB‑ovu napretku u postizanju rodnih ciljeva za razdoblje od 2020. do 2026., uvođenju plaćenoga roditeljskog dopusta za suroditelja koji nije rodio, probnom uvođenju pripravničkog staža za talente u spektru autizma, sastancima s ciljem povećanja osviještenosti i događanjima povezanima s rasom i etničkom pripadnošću, savezništvom, invaliditetom i uključivanjem pripadnika zajednice LGBT+.

U nastojanju da dođe do najboljih talenata u Europi ESB se pridružio na nekoliko sajmova karijera za nedovoljno zastupljene skupine, primjerice najvećem europskom sajmu karijera za osobe koje nisu pripadnici bijele rase u organizaciji njemačke mreže članova akademske zajednice afričkog podrijetla (njem. Afro Deutsches Akademiker Netzwerk, ADAN), sajmu karijera Sticks & Stones za talente koji su pripadnici skupine LGBTIQ+ i njihove saveznike te sajmu herCAREER koji promiče ženske karijere. Kako bi privukao kandidate s invaliditetom, ESB je oglašavao slobodna radna mjesta na platformi myAbility. S ciljem privlačenja ženskih talenata i u želji da uključi osobe iz različitih socioekonomskih uvjeta ESB je nastavio nuditi ESB‑ovu stipendiju za žene. Osim toga, u kontinuiranom iskazivanju solidarnosti i potpore ESB je pokrenuo stipendiju za 15 ukrajinskih studenata upisanih na diplomski studij u Ukrajini.

Slika 11.2.

Broj zaposlenika u ESB‑u

11.5. Unaprjeđenje rada na izazovima povezanima s okolišem i klimatskim promjenama

Klimatske promjene napreduju, a što dulje odgađamo smanjenje emisija i tranziciju na zelenije gospodarstvo, to su veći troškovi.^[91],[92] Unatoč ostvarenom napretku, svijet još uvijek nije na dobrom putu da ograniči globalno povećanje temperature na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.^[93] To znači da rizici povezani s klimatskim promjenama i naglom tranzicijom rastu, što utječe na monetarnu politiku i stabilnost financijskog i bankovnog sustava. Stoga je ključno da ESB razumije posljedice za gospodarstvo i financijski sektor kako bi ispunio svoju zadaću.

Zato je ESB, u koordinaciji centra za klimatske promjene, nastavio raditi na klimatskom planu u suradnji s unutarnjim dionicima i Eurosustavom putem odgovarajućih odbora i posebnih foruma o klimi. U 2023. ESB je nastavio uključivati ciljeve i pitanja u vezi sa zaštitom okoliša iz Europskog zakona o klimi u svoje postavljanje strategija, projekte i procese oblikovanja politika.

Prošle je godine ESB radio na svojem planu za klimu i prirodu za 2024. i 2025. u kojem se opisuju aktivnosti na kojima će raditi kako bi ostvario svoje strateške klimatske ciljeve. Usto je utvrdio i tri područja na koja je potrebno usredotočiti djelovanje: usmjeravanje prelaska na zeleno gospodarstvo, razumijevanje povećanoga fizičkog utjecaja klimatskih promjena i unaprjeđivanje rada na rizicima povezanim s prirodom.

Najvažnije aktivnosti povezane s klimatskim promjenama

Ostvaren je konkretan napredak u više područja, pri čemu je obuhvaćen širok raspon ESB‑ovih zadaća (Slika 11.3.).

Kad je riječ o provedbi monetarne politike, ESB je u ožujku 2023. objavio prve financijske informacije povezane s klimatskim promjenama u odnosu na udjele Eurosustava u vrijednosnim papirima sektora poduzeća. Intenzitet ugljika u reinvestiranju smanjio se za više od 65 % u 12 mjeseci nakon početka usmjeravanja reinvestiranja na klimatski uspješnije izdavatelje u listopadu 2022. Upravno vijeće povećalo je parametar usmjerenosti na klimatski uspješnije izdavatelje u veljači, kad je odlučilo smanjiti udjele Eurosustava u vrijednosnim papirima. Od prestanka reinvestiranja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u srpnju preusmjeravanje kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća na klimatski uspješnije izdavatelje nastavilo se u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije. U prvom preispitivanju metodologije klimatskih ocjena u listopadu 2023. zaključeno je da su okvirom ostvareni željeni ciljevi i da će se zadržati njegove glavne sastavnice. Očekuje se da će se dekarbonizacija portfelja sektora poduzeća nastaviti tijekom 2024. dinamikom kojom se podupiru ciljevi Pariškog sporazuma. Osim toga, Eurosustav je nastavio pripremne radnje kako bi uključio klimatska pitanja u svoj okvir kolaterala i poboljšao procjenu rizika i upravljanje rizicima.

Slika 11.3.

Pregled ključnih klimatskih aktivnosti

Opsežan analitički rad podržao je zadaću informiranja tvoraca politika, financijskog sektora i javnosti o gospodarskom i financijskom utjecaju klimatskih promjena i njihovim implikacijama za zadaće ESB‑a.^[94] ESB je u 2023. nastavio procjenjivati makroekonomske implikacije klimatskih promjena i politika njihova ublažavanja, a osobito utjecaj zelenih fiskalnih mjera na projekcije stručnjaka Eurosustava i ESB‑a. Analizom gospodarskog učinka određivanja cijena ugljika zasnovanom na modelu utvrđeni su skromni nepovoljni učinci na gospodarstvo. Nalazi ankete o pristupu financiranju poduzeća i ankete o kreditnoj aktivnosti banaka upućuju na to da poduzeća u europodručju ulažu u tranziciju te da su uvjeti bankovnoga kreditiranja stroži za poduzeća s visokim emisijama i bez vjerodostojnih tranzicijskih planova. Kad je riječ o implikacijama za monetarnu politiku, u nedavnoj analizi ispitani su učinci klimatskih promjena na transmisijski mehanizam monetarne politike i utvrđeno je da, iako se tranzicijom povećava trošak kredita i smanjuje kreditiranje svih poduzeća, njezin kontrakcijski učinak blaži je za poduzeća s niskim emisijama i poduzeća koja se obvezuju na dekarbonizaciju. U nekoliko istraživačkih radova istražene su veze između klimatskih promjena i inflacije, pri čemu je utvrđeno da više temperature mogu povećati inflaciju cijena hrane, ali da učinci na potražnju koji proizlaze iz porasta ljetnih temperatura mogu dugoročno ublažiti inflaciju, te da su učinci asimetrični u različitim gospodarstvima europodručja (vidi Okvir 1.). ESB je također unaprijedio svoje razumijevanje načina na koji klimatske promjene utječu na potencijalnu proizvodnju.

Kako bi se poboljšala dostupnost podataka o klimi, Europski sustav središnjih banaka objavio je pokazatelje povezane s klimatskim promjenama za održivo financiranje, emisije stakleničkih plinova i fizički rizik (vidi odjeljak 7.2.).

ESB je unaprijedio svoju metodologiju za testiranje otpornosti na stres kako bi istražio otpornost širega gospodarstva na različite scenarije tranzicije i spremnost nadziranih banaka da se nose s financijskim i gospodarskim šokovima koji proizlaze iz klimatskog rizika. Usto, ESB je 2023. predvodio područje rada Mreže za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS) povezano s oblikovanjem i analizom scenarija, u sklopu čega je objavljena četvrta verzija dugoročnih makrofinancijskih klimatskih scenarija. Scenariji su početna, zajednička referentna točka za analizu klimatskih rizika za gospodarstvo i financijski sustav. Okvirom se potvrđuje postojanje nesigurnosti i ograničenja u odnosu na klimatsko i ekonomsko modeliranje, primjerice u odnosu na prijelomne točke. U suradnji s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje ESB je razvio opcije politike za smanjenje nedostataka u zaštiti osiguranja od klimatskih rizika s obzirom na to da je trenutačno u EU‑u osigurana tek jedna četvrtina gubitaka od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama. ESB je također analizirao rizike povezane s klimatskim promjenama za države koji mogu negativno utjecati na financijsku stabilnost i fiskalne rashode. ESB i Europski odbor za sistemske rizike objavili su izvješće u kojem prikupljaju dokaze o najvažnijim pokazateljima financijske stabilnosti i razvijaju makrobonitetni okvir za rješavanje klimatskog rizika. U izvješću se također upućuje na to da bi velika gospodarska ovisnost o prirodnim ekosustavima mogla pogoršati rizike za financijsku stabilnost povezane s klimom.

Kad je riječ o nadzoru banaka ESB‑a, iako su kreditne institucije koje ESB nadzire u sklopu jedinstvenoga nadzornog mehanizma ostvarile značajan napredak u svojim praksama povezanim s upravljanjem klimatskim i okolišnim rizicima, određene institucije nisu postigle napredak očekivan u ožujku 2023. ESB će nastaviti pomno pratiti napredak banaka i, ako to bude potrebno, poduzimati provedbene mjere.^[95]

Tijekom godina ESB je kontinuirano poboljšavao sigurnost i održivost euronovčanica tijekom cijeloga gotovinskog ciklusa.^[96] U 2023. objavio je studiju o ekološkom otisku euronovčanica kao platnog instrumenta. Buduće euronovčanice razvijaju se u skladu s načelima ekološkog dizajna, što znači da se aspekti okoliša uzimaju u obzir u svim fazama postupka razvoja novčanica (vidi odjeljak 6.2.).

Od 2021. zaposlenici ESB‑a pridonose stručnom usavršavanju i multilateralnim tehničkim radionicama s usporedivim institucijama s područja središnjeg bankarstva i dionicima izvan Europske unije. ESB je također sudjelovao u brojnim radnim skupinama i događanjima sa središnjim bankama i drugim institucijama i forumima kako bi se unaprijedio klimatski plan i ostvarila korist od redovitih razmjena. Među njima su Mreža za ekologizaciju financijskog sustava, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka, europska nadzorna tijela i Europski odbor za sistemske rizike, Banka za međunarodne namire, skupine G‑7 i G‑20 i Međunarodni monetarni fond.

Inovativna istraživanja rizika povezanih s prirodom pokazala su da će degradacija ekosustava postati izazov za poduzeća i potencijalno se proširiti na banke jer se gotovo 75 % kredita poduzećima u europodručju (gotovo 3,24 bil. EUR) izdaje dužnicima s visokom razinom ovisnosti o uslugama ekosustava. Osim toga, ESB je prvi put istražio tranzicijske rizike i povezanost klime i prirode. Uzmu li se u obzir klimatske promjene i prenamjena zemljišta kao glavni uzroci gubitka bioraznolikosti, utjecaj poduzeća iz europodručja na prirodu jednak je gubitku od 582 milijuna hektara netaknutih staništa diljem svijeta. Istraživanje naglašava važnost uključivanja klimatskih promjena i gubitka prirode u okvire za procjenu rizika zbog njihove neraskidive povezanosti.

U ožujku 2023. ESB je počeo objavljivati godišnje financijske objave povezane s klimatskim promjenama koje se odnose na njegove portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i koje, uz godišnju izjavu o okolišu, daju pregled ESB‑ovih operativnih utjecaja na okoliš i ugljičnog otiska emisija koje financira te povezanih ciljeva.^[97] Posuvremenjeni podatci o ESB‑ovoj učinkovitosti u zaštiti okoliša u 2023. bit će dostupni tijekom 2024.

12. Upoznajte naše zaposlenike

Europska središnja banka započela je s radom 1. lipnja 1998. kao središnja banka za europodručje s jasnom zadaćom – održavanjem stabilnosti cijena. Obilježavanje 25. obljetnice osnutka ESB‑a u 2023. bilo je prilika za proslavu brojnih postignuća institucije u tom razdoblju. Kolege iz ESB‑a koji su karijeru započeli u Europskom monetarnom institutu, prethodniku ESB‑a, i potom nastavili raditi za instituciju sve do današnjeg dana u nastavku su podijelili svoja osobna iskustva. Posebice opisuju kako je bilo raditi u novoj instituciji koja se doimala poput razvojne tvrtke i kako su pridonijeli brojnim važnim koracima, pri čemu je ESB odmah uspostavio svoje mjesto među usporedivim institucijama i postupno se razvijao.

Rita Choudhury, viša voditeljica tima, ekonomistica-statističarka, glavna uprava Statistika

Putanja moje karijere u ESB‑u bila je izrazito formativna. Sve je započelo na novom radnom mjestu u novoj zemlji s vjerom da će sve ispasti dobro. Pridružila sam se ESB‑u u trenutku kad je bio na prekretnici na radnom mjestu analitičarke istraživanja unutar funkcije statistika. Budući da je ESB tada imao samo nekoliko stotina zaposlenika i trebao svu raspoloživu radnu snagu, balansirali smo između nekoliko uloga. U tipičnom danu bilo je raznolikih aktivnosti: raspravljala sam s funkcijama o zahtjevima, oblikovala statističke okvire, programirala kodove i povremeno sastavljala govore. S obzirom na to da su institucijske politike bile tek u nastajanju, moja kreativna rješenja često bi se brzo realizirala, što me iznimno veselilo.

Kako je ESB stasao, otvarale su se mogućnosti za profesionalni rast. Radila sam u nekoliko različitih područja unutar glavne uprave Statistika, što mi je omogućilo da unaprijedim svoju stručnost i položaj u instituciji. Posebno pamtim zaduženja povezana s vođenjem posjeta partnerskim nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadležnim tijelima s ciljem izgradnje odnosa i savjetovanja novih država članica europodručja o pripremama za izvješćivanje.

Sada sam u novoosnovanom Uredu za podatke, čiji je cilj optimizirati upravljanje institucijskim podatcima (među ostalim na područjima kao što je umjetna inteligencija) i podnositi izvješća glavnom službeniku za podatke. Također pridonosim forumu za raznolikost i uključenost. Riječ je o transverzalnim ulogama, a ispunjava me zadovoljstvom što radim s različitim skupinama i pomažem oblikovati šire politike ESB‑a i utjecati na njih.

Bilo je određenih prepreka, primjerice, na pamet mi pada Brexit zbog neizvjesnosti koja se pojavila oko rada ovdje, no naposljetku, zahvaljujući dinamičnom okružju, motiviranim kolegama i stalnim prilikama za razvoj, ipak se najviše sjećam naših pobjeda.

Dimitrios Koukidis, glavni stručnjak za upravljanje pružateljima usluga, glavna uprava Odnosi s javnošću

Dobro se sjećam priprema za svečanost povodom otvaranja ESB‑a u lipnju 1998. Bio sam član maloga tima zaduženoga za organizaciju toga važnog događanja. U timu su vladali velik entuzijazam i osjećaj prijateljske povezanosti unatoč svim organizacijskim izazovima povezanima s osnivanjem nove institucije koja je brzo morala naći uporište. Tijekom razdoblja od nekoliko godina koje je uslijedilo s radošću sam sudjelovao u organizaciji javnih događanja i događanja namijenjenih zaposlenicima u ESB‑u usporedno s kontinuiranim širenjem i razvojem raspona i razmjera događanja.

Vratimo se u sadašnjost: sad radim u odjelu Jezične usluge nakon što sam 2016. iskoristio mogućnost unutarnje mobilnosti. Zadužen sam za izradu proračuna, nabavu i upravljanje pružateljima usluga u vezi s prevođenjem i uređivanjem tekstova, pri čemu osiguravam pokrivenost za sva 24 službena jezika Europske unije. Te funkcije podrške imaju ključnu ulogu u pomaganju ESB‑u da jasno i učinkovito komunicira sa stručnjacima i laicima. Kao i u cijelom ESB‑u, kontinuirano uključujemo najnovije tehnologije u svoj rad. Primjerice, zajedno s kolegama primjenjujem tehnike umjetne inteligencije kako bih povećao učinkovitost naših procesa.

Kad se osvrnem na to dugo i uzbudljivo putovanje, ponosan sam što sam dao svoj doprinos uspostavljanju ESB‑a kao globalno važne institucije koja održava stabilnost cijena i sigurnost financijskog sustava za oko 350 milijuna građana europodručja. Zahvalan sam i na tome što sam tijekom svoje karijere u ESB‑u bio osnažen za profesionalni i osobni rast.

Francesco Mazzaferro, direktor, Tajništvo Europskog odbora za sistemske rizike

Još uvijek se jasno sjećam kako sam kao mlađi službenik radio u odboru za prelazak na euro koji je, pod pokroviteljstvom Tommasa Padoe-Schioppe, nadgledao prijelaz tržišta s deset nacionalnih valuta na euro u ponoć 31. prosinca 1998. Na taj sam dan, kad je kulminiralo sve čemu sam pridonio otkad sam započeo s radom u Europskom monetarnom institutu sredinom 1995., naivno pomislio kako je posao sad obavljen. Bojao sam se da riskiram ostati zarobljen u rutini nakon višegodišnjeg razdoblja u kojem sam radio sa strašću. No, sljedeće desetljeće koje sam proveo u novoosnovanoj glavnoj upravi za europske i međunarodne odnose pokazalo mi je da sam bio u krivu. Zahvaljujući širem interesu za našu monetarnu integraciju, dobio sam priliku uspostaviti inovativne zajedničke programe tehničke pomoći koje je Eurosustav stavio na raspolaganje središnjim bankama i nadzornim tijelima u susjedstvu Europske unije.

Deset godina kasnije, kada je ESB uoči financijske krize postao domaćin neovisnoga Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), dobio sam priliku pokušati nešto novo. Početkom 2010. zamoljen sam da postanem voditelj projekta za osnivanje ESRB‑a. Godinu dana kasnije imenovan sam voditeljem Tajništva ESRB‑a. Otad sam svakoga dana istinski uživao u radu na očuvanju otpornosti financijskog sektora u širem institucijskom okružju uz središnje banke i nadzorna tijela na europskoj i nacionalnoj razini te iznimnu skupinu kolega iz ESB‑a i institucija članica ESRB‑a.

Emily Witt, voditeljica odjela, glavna uprava Operacije na tržištu

Kada sam se pridružila Europskom monetarnom institutu 1995. godine, bila sam među prvih stotinu kolega koji su bili zaduženi za pripremne radnje za uvođenje eura kao jedinstvene valute za Europu. Tijekom 1998. brzo sam naučila kako ESB surađuje s nacionalnim središnjim bankama. Bila sam oduševljena prilikom da pomognem koordinirati opće testiranje i utvrdim da novouspostavljeni sustavi dobro funkcioniraju, bez obzira na to omogućuju li provedbu operacija monetarne politike, provedbu plaćanja ili prikupljanje statističkih podataka diljem Europe.

Potaknuta ESB‑ovim ciljem promicanja unutarnje mobilnosti, radila sam u šest različitih poslovnih područja (platni promet, informacijske tehnologije, ljudski potencijali, tajništvo, statistika i tržišta). To mi je omogućilo da proširim svoje znanje o ključnim aspektima središnjeg bankarstva i usavršim svoje vještine u vođenju projekata, upravljanju ljudima i vodstvu. Izloženost različitim perspektivama i stilovima razmišljanja na mene su djelovali poticajno, a bila sam i u prilici izgraditi trajne mreže i prijateljstva diljem Europe.

Nadahnuta sam ESB‑ovom misijom i ponosna sam što sam pridonijela uspjehu inicijativa za upravljanje promjenama u korist Europe. Jedan od takvih primjera je uvođenje našeg sustava za upravljanje dokumentima i spisima, što je ključno za učinkovitu razmjenu i distribuciju informacija među kolegama u nacionalnim središnjim bankama i zaštitu ESB‑ove institucionalne memorije.

Veseli me što sam trenutačno zadužena za odjel Usluge financijskih operacija. Sviđa mi se što sam u blizini tržišta i uživam u kombinaciji dnevnih operacija i zanimljivih projekata koji obuhvaćaju suradnju s različitim poslovnim područjima ESB‑a, središnjim bankama i vanjskim partnerima. Nedavno smo uspostavili usluge fiskalnoga i platnog agenta za Europsku komisiju.

U slobodno vrijeme uživam u čitanju, kuhanju i planinarenju. Aktivna sam članica ESB‑ova planinarskoga kluba, koji pruža odličnu priliku za upoznavanje kolega izvan posla i boravak u prirodi u različitim dijelovima Europe.

Godišnji financijski izvještaji

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2023.